Navigacija
 Portal
 Forum
 FAQ
Ko je trenutno na forumu
Imamo 13 korisnika na forumu: 0 Registrovanih, 0 Skrivenih i 13 Gosta :: 1 Provajder

Nema

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 309 dana Pon Jan 09, 2012 11:51 pm
Zadnje teme
» Arabeska
Juče u 9:29 pm od Poli

» Neobična a lepa arhitektura
Juče u 9:22 pm od Poli

» Eksterijer
Juče u 9:03 pm od Poli

» Portreti - razne tehnike
Juče u 8:56 pm od Poli

» Phantasy Photos
Juče u 8:54 pm od Poli

» Fraktal art
Juče u 8:50 pm od Poli

» Origami
Juče u 8:45 pm od Poli

» Umjetnost od kane
Juče u 8:44 pm od Poli

» Tattoo art
Juče u 8:43 pm od Poli

» Kolaz
Juče u 8:31 pm od Poli

» Sve o "pametnim" telefonima i sličnim čudima tehnike...
Juče u 8:21 pm od Brave Heart

» Vesti iz sveta IT-ja (softver, hardver i...)
Juče u 7:47 pm od Brave Heart

» Koji internet radio slusate?
Juče u 7:17 pm od Храст

http://s16.postimg.org/a3qjjtmrl/biogen_DVA.png
Пројекат руске културе у Србији
http://s21.postimg.org/43y2a3nav/ruska_kultura_u_srbiji1.png
Traži
 
 

Rezultati od :
 


Rechercher Napredna potraga


Odnosi između Srba i Hrvata

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole

Odnosi između Srba i Hrvata

Počalji od Jurivaka taj Pet Nov 18, 2011 10:05 pm

O intezivnijim odnosima između Srba i Hrvata može se govoriti, po mom mišljenju, tek od 1918. odnosno, od raspada Austro-Ugarske monarhije. Prije toga, Srbija je bila pod Otomanskom imperijom, odnosno samostalna država, dok je Hrvatska bila u sastavu Austro-Ugarske monarhije.
Dakle, završetkom prvog svjetskog rata, Srbi i Hrvati su se našli u zajedničkoj državi - kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca . Kasnije je kralj Aleksandar preimenovao državu u kraljevinu Jugoslaviju.
Romantičarski pokret s početka XIX vijeka poznat pod nazivom Ilirski pokret koji je naročito bio izražen u Hrvatskoj pod vođstvom Ljudevita Gaja, težio je, kako za kulturnom tako i za političkom samostalnošću Hrvata i njihovom afirmacijom kao nacije. Mnogi Ilirci su bili za ujedinjenje svih južnoslsovenskih naroda u jednu državu, kako bi se očuvao nacionalni identitet slovenskih naroda na ovim prostorima. Pod njihovim uticajem u Hrvaskoj je uveden štokavski izgovr iako većina Hrvata u to vrijeme nije govorila štokavki; ali to je urađeno zbog toga što su u drugim državama ili zajednicama sa slovenskim narodima – Srbiji, Crnoj Gori i Bosni govorili štokavkim izgovororom. Takođe, najviše pod uticajem iliraca, Narodno vijeće u Zagrebu je 25 novembra 1918. donijelo odluku o ujedinjenju sa državom Srbijom. Postojali su i pragmatični razlozi za donošenje takve odluke, a najvažni je odbrana Hrvatske od nasrtaja Italije na Istru i dio Dalmacije, od čega se samostalna Hrvatska ne bi mogla odbraniti.
Nova država je bila monarhija, doduše ustavna i parlametarna, ali ipak monarhija na čijem je čelu bio srpski kralj koji je ujedno bio i vrhovni komadant vojske, vršio značajnija imenovanja, potpisivao zakone, imao pravo da raspusti skupšinu zemlje.

Protivnici ujedinjenja u Hrvatskoj smatrali su da se Hrvatska, odnosno Hrvati, ne mogu nacionalno afirmisati u takvoj državi, pa su od samog početka te državne zajednice, radili na njenom razbijanju. To je stvaralo napete odnose između ta dva naroda – Srba i Hrvata, jer su Srbi Jugoslaviju smatrali tvorevinom koja je nastala najviše njihovom zaslugom, odnosno, pobjedama njihove vojske u prvom svjetskom ratu. Ta stalna napetost i tenzije – s jedne strane srpska težnja za očuvanjem nove države i njenim jačenjem, a s druge, težnja nekih hvatskih političkih partija i pokreta za razbijanjem te države i njenim slabljenjem, eskalirali su 1928. godine, kada je radikalski poslanik u jugoslovenskoj skupštini Puniša Račić, pucajući iz pištolja, ubio Pavla Radića i Đuru Basaričeka, a teško ranio Stjepana Radića (koji je kasnije podlegao povredama), inače poslanike HSS. (Hrvatske seljačke stranke). Posle toga incidenta, tenzije između dva naroda su još više porasle - jedan nacionalizam hranio je drugoga! Neredi su prijetili da državu dovedu u haotično stanje, pa je, nedugo posle toga atentata, kralj aleksandar raspustio Skupštinu i zaveo dikraturu, 6 januara 1929. godine. Neki bivši poslanici kao i članovi Hrvatske stranke prava, (Ante Pavelić), bježe u inostranstvo i tamo osnivaju ustašku organizaciju.
Kralj je dvije godine kasnije donio tkz. “Oktroisani ustav”, a država je podijeljena na devet banovina, da bi se koliko toliko izašlo u susret stalnom hrvatskom pritisku za većom autonomijom i samostalonošću.
1941. godine, Jugoslavija se raspala kao kula od karata. Zemlja je okupirana od strane Njemačke, Italije, Mađarske i Bugarske. Ante Pavelić, uz pomoć Hitlera, osniva NDH (nezavisnu državu Hrvatsku) u koju uključuje svu teritoriju Bosne i Hercegovine  neke dijelove Srbije. Ta država je počinila strašne zločine nas srpskim stanovništvom koje je živilo u Hrvatskoj ili  na teritorijama koje su bile uključene u njen sastav.
Završetkom drugog svjetskog rata i porazom Hitlera i sila osovine, dokinuta je Pavelićeva tvorevina, i Hrvatska se ponovo našla u novoj Jugoslaviji, koju su obnovili komunisti na čelu sa Titom. Komunisti su dobro znali odakle prijeti najveća opasnost njihovoj vladavini i novom državnom uređenju Jugoslavije, pa su stoga sve ranije nacionalne probleme, nesuglasice i neizmirene račune između Srba i Hrvata, strpali pod tepih i pokušali okrenuti, tačnije rečeno, početi, novu stranicu u istoriji nacionalnih odnosa u socijalističkoj Jugoslaviji. Svaki pokušaj nacionalnizma, a pogotovu nacionalističkog revanšizma, sasijecali su u korijenu i nisu dozvoljavali da se tim zlom ponovo zatruju odnosi među jugoslovenskim narodima. Uspjevali su u tome sve do sedamdesetih godina, kada se ponovo u Hrvatskoj javlja tkz. MASPOK (Masovni pokret) – politički pokret koji je uživao podršku i tadašnjeg komunističkog vođstva Hrvatske, a koji se deklerativno zalagao za veću samostalnost i autonomiju Hrvatske u okviru Jugoslavije, kao i preispitivanje položaja Hrvatske u tadašnjoj Jugoslaviji, što je do tada bila tabu tema. Tito je, međutim, na sjednici Predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije koja je održana u Karađorđevu 30.11. i 1.12. 1971. godine, taj pokret ocijenio kao naconalističi i šovinistički, te posmjenjivao tadašnje komunističko rukovodstvo Hrvatske, a mnogi njegovi akteri su se našli u zatvoru.
Titovom smrću, nacionalizmi u Jugoslaviji počinju ponovo bujati, počinju međusobne optužbe, naročito između Srbi i Hrvata, za “istorijske grijehe”, što u konačnici dovodi do raspada Jugoslavije i to u krvavom građanskom ratu.

Jurivaka
Počasni član
Počasni član

Broj poruka : 1705
Datum upisa : 22.09.2011

Nazad na vrh Ići dole

Re: Odnosi između Srba i Hrvata

Počalji od Debilko taj Pet Nov 18, 2011 10:39 pm

Srbi i Hrvati su po meni isti ili ajde da kažem najbliži narod po svemu.
Jedina razlika je vera,a upravo na tom primeru se vidi kolika su zla crkvene organizacije.Svu netrpeljivost potpaljuju crkve.I na kraju krajeva, hrišćanstvo je hrišćanstvo,ali je očigledno manji problem katolicima i pravoslavcima da prave privremene paktove i sa muslimanima nego medju sobom.
Postoje tu i kompleksi sa obe strane,Srbi imaju kompleks više,a Hrvati niže vrednosti, medjutim to se sve svodi na isto.I jedni i drugi zbog tih kompleksa stavljaju pod noge osnovne životne vrednosti i hrišćansku ljubav,
A najveći ratni huškači i čak i zlikovci u oba naroda su oni,koji su preleteli iz jeden vere u drugu.Imamo primere Maksa Luburića,Artukovića,Šešelja.
Ja sam uvek bio veliki nacionalista,ali kao zdrav nacionalista,Hrvate smatram iskim ili najbližim narodom.

Debilko
Član
Član

Broj poruka : 2240
Datum upisa : 24.03.2010
Godina : 54
Lokacija : Moskva

Nazad na vrh Ići dole

Re: Odnosi između Srba i Hrvata

Počalji od cvjeticanin taj Pon Nov 21, 2011 10:47 pm

Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije
Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije je prema svom statutu:
"Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) je najviše zastupničko tijelo Hrvata u Republici Srbiji, izabrano radi ostvarivanja prava na manjinsku samoupravu. Osnovano na temelju Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina iz 2002., ono predstavlja hrvatsku nacionalnu manjinu u području službene uporabe jezika, obrazovanja, informiranja i kulture, sudjeluje u procesu odlučivanja ili odlučuje o pitanjima iz tih područja i osniva ustanove iz ovih područja.
Hrvatsko nacionalno vijeće je do sada birano na posrednim izborima – putem elektora. Prvi saziv je formiran na konstitutivnoj sjednici od 25. siječnja 2003. u Subotici (kao sami osnutak se spominje 15. prosinca 2002. [1]), a na kojoj je sudjelovalo 198 elektora. Tada je izabrano 35 vijećnika koji su utemeljili HNV na konstituirajućoj sjednici u Subotici 23. siječnja 2003. Na temelju Zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina iz 2009., na elektorskoj skupštini u Subotici 6. lipnja 2010., 132 elektora izabralo je novih 29 vijećnika sadašnjega saziva HNV-a, čija je konstituirajuća sjednica održana 26. lipnja 2010. u Subotici. " [2]
HNV je neprofitna pravna osoba.
Sjedište je u Subotici.
Tijela [uredi]

Stanje od 17. ožujka 2011. godine:
Vijeće se sastoji od 29 članova, čiji mandat traje 4 godine.
Vijeće ima svoje dužnosnike, a to su: predsjednik, potpredsjednici, predsjednik Izvršnog odbora Vijeća, predsjednik e-vlade te tajnik Vijeća.
Predsjednika biraju svi članovi Vijeća, dok se potpredsjednike bira po teritorijalnom načelu, na temelju teritorijalne zastupljenosti, po jedan iz Srijema, Podunavlja, iz Sombora i Subotice.
Predsjednik je Slaven Bačić.
Dopredsjednici su:
za Srijem: Zlatko Načev
za Podunavlje: Andrija Ađin
za Sombor: Mata Matarić
za Suboticu: msgr dr. Andrija Kopilović
Predsjednik Izvršnog Odbora je Darko Sarić Lukendić.
Dopredsjednik Izvršnog Odbora je Petar Balažević
Ostali članovi Izvršnog Odbora su:
za informiranje: Dujo Runje
za uporabu jezika: Ivan Stipić
za gospodarstvo i financije:
za kulturu: Andrej Španović
za obrazovanje: Pero Horvacki
Tajnik Vijeća je Željko Pakledinac.

Elektori [uredi]

Po stanju od 15. prosinca 2002., elektore daju ova naselja:
- 91 daje Subotica
- 19 daje Tavankut
- 15 daje Sombor
- 10 daje Bajmok
- 6 daje Palić, Stari Žednik, Đurđin,
- 5 daje Mala Bosna,
- po 4 elektora daju: Bereg, Mirgeš, Monoštor
- po 3 elektora daju: Srijemska Mitrovica, Petrovaradin, Novi Slankamen, Golubinci, Sonta
- po 2 elektora daju: Novi Sad, Beograd, Novi Beograd, Srijemska Kamenica,
- po 1 elektora daju: Podgorica (dok je bila SiCG), Ruma, Bezdan, Surčin, Bikovo, Novi Banovci, Belegiš, Stara Pazova, Banatsko Novo Selo.
Prava i dužnosti [uredi]

HNV, među ostalim:
- predstavlja hrvatsku nacionalnu zajednicu u područjima službene uporabe jezika obrazovanja, informiranja na hrvatskom jeziku i kulture,
- sudjeluje u procesu odlučivanja u područjima: služenja hrvatskim jezikom i pismom, privatno i u javnoj uporabi, te u službenoj uporabi; odgoja i obrazovanja; informiranja na hrvatskom jeziku; kulture, te očuvanju i zaštiti svojih kulturnih dobara i tradicije,
- sudjeluje u odlučivanju o načinu predstavljanja kulturno-povijesnog naslijeđa hrvatske nacionalne zajednice,
- predlaže nacionalne simbole, znamenja i blagdane hrvatske nacionalne zajednice Saveznom Savjetu za nacionalne manjine,
- sudjeluje u izradi nastavnog plana za potrebe nastave predmeta koji izražavaju posebnost hrvatske nacionalne zajednice na hrvatskom jeziku, i učenja hrvatskog jezika sa elementima hrvatske kulture,
- odlučuje o pojedinim pitanjima u područjima: služenja hrvatskim jezikom i pismom, privatno i u javnoj uporabi, te u službenoj uporabi; odgoja i obrazovanja; informiranja na hrvatskom jeziku; kulture, te očuvanju svojih kulturnih dobara i tradicije,
- osniva udruge, zaklade i fondacije te ustanove za obavljanje djelatnosti javnog priopćavanja, kulture, nakladničke, muzejske, arhivske, književne, znanstvene i obrazovne djelatnosti,
- daje mišljenje tijelima države, teritorijalne autonomije ili jedinice lokalne samouprave, prilikom odlučivanja o pitanjima iz djelokruga službene uporabe jezika, obrazovanja, informiranja na hrvatskom jeziku i kulture,
Radna tijela [uredi]

HNV ima svoja radna tijela, u koja spadaju odjeli, odbori i konzultativna tijela.
Stalni odjeli su za:
- obrazovanje
- informiranje
- službenu uporabu jezika
- kulturu
- financije i
- gospodarstvo
Stalni odbori su za:
- Statut
- odnose sa državom
- suradnju sa Republikom Hrvatskom i
za prekograničnu suradnju
- informiranje
- obrazovanje
- uporabu jezika
- kulturu
- financije te
- predstavke i žalbe
Konzultativna tijela su:
- Savjet za odnose s Crkvama
- Savjet visokih dužnosnika
Značajne odluke [uredi]

Odlukom HNV R. Srbije, nadnevci koje će kao službene blagdane slaviti Hrvati u Srbiji su[3]:
19. ožujka - blagdan sv. Josipa, zaštitnika hrvatskog naroda (od 1687.)
15. kolovoza - dan objavljivanja poziva Ivana Antunovića na utemeljenje pučkih novina, kojim je započeo narodni preporod Hrvata u ugarskom Podunavlju (1869.)
16. listopada - dan rođenja bana Josipa Jelačića
15. prosinca - dan izbora za prvo Hrvatsko nacionalno vijeće (2002.)
Na to da je blagdan sv. Josipa izabran za blagdan hrvatske zajednice utjecalo je i tumačenje Hrvatske biskupske konferencije sa sastanka u Splitu 1972., kad su naglasili "da je odluka Hrvatskog sabora iz 1687. godine i sada na snazi, jer Sabor nije imao u vidu apstraktno Hrvatsko kraljevstvo nego hrvatski narod, koji nadživljuje sve peripetije oko svoga suvereniteta" [3].
Odlukom HNV R. Srbije od 29. ožujka 2008. i Skupštine AP Vojvodine od 10. ožujka 2008., kojima se odlučilo osnovati zavode za kulturu onih manjinskih zajednica u Vojvodini čiji su jezici u službenoj uporabi, osnovalo se Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata[4].



Hrvati u Beogradu [uredi]
Beograd danas (po stanju od 15. prosinca 2002.) daje 2 elektora u Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije.
Službene statistike broja Hrvata u Beogradu sa procjenama stvarnog stanja se ne podudaraju. Razlozi su etnička mimikrija i asimilacija. Svojevremeno su procjene govorile da u Beogradu (početkom 1990-ih) živi od 100.000 do 150.000 Hrvata [8], dok službene statistike od 2002. govore o 10.381 Hrvatu


izvor/hr.wikipedia.org

cvjeticanin
Član
Član

Broj poruka : 3753
Datum upisa : 24.04.2010

Nazad na vrh Ići dole

Re: Odnosi između Srba i Hrvata

Počalji od SKYKING taj Uto Nov 22, 2011 9:44 am


SKYKING
Član
Član

Broj poruka : 1461
Datum upisa : 15.01.2011
Lokacija : Mile ti nacuka

Nazad na vrh Ići dole

Re: Odnosi između Srba i Hrvata

Počalji od Fristajlo taj Uto Nov 22, 2011 11:09 am

Prema međunarodnim procjenama, u Vukovaru je stradalo oko 4000 hrvatskih
žrtava
, civila i branitelja, dok je na srpskoj strani poginulo oko 7000
ljudi.
Али, неком волшебном математиком запада, опет су Срби криви...
Треба бити глуп до злонамерности и бити Србин, а исто тако мислити, зар не?

Fristajlo
Član
Član

Broj poruka : 19651
Datum upisa : 17.03.2010
Lokacija : Beograd

Nazad na vrh Ići dole

Re: Odnosi između Srba i Hrvata

Počalji od Bole taj Ned Jul 15, 2012 3:10 pm

Nas odnos samo treba da gledamo u celini..... Tako da iz toga izvucemo sami zakljucke.....
PO MENI Hrvati su obicno orudje za borbu protiv Srba..... Vecito ih neko koristi za to.... Naj tuzniji deo price sto su to naj cesce pokatoliceni SRBI...... Sto je Vatikan stalno radio...... Sledeci korak je Fizicko istrebljenje Srpskog naroda pravoslavne veroispovesti.... Treci korak je proterivanje preostalih..... To su zavrsili 1995....a poceli jos i 16 om veku.....

IZA SVOG ZLA KOJE SU NAM HRVATI NANELI STOJI KATOLICKA CRKVA I JEZUITI KAO GLAVNI NOSIOC KATOLICKE CRKVE.....


Ja ne znam ni jednan zlocin koji je pocinjen pod okriljem pravoslavne crkve....


Bole
Član
Član

Broj poruka : 4620
Datum upisa : 27.04.2012

Nazad na vrh Ići dole

Re: Odnosi između Srba i Hrvata

Počalji od Sponsored content Danas u 5:56 am


Sponsored content


Nazad na vrh Ići dole

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh


 
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu