Navigacija
 Portal
 Forum
 FAQ
Ko je trenutno na forumu
Imamo 35 korisnika na forumu: 0 Registrovanih, 0 Skrivenih i 35 Gosta :: 2 Provajderi

Nema

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 309 dana Pon Jan 09, 2012 11:51 pm
https://s30.postimg.org/9t5o9ultt/weather2umbrella.jpg
Traži
 
 

Rezultati od :
 


Rechercher Napredna potraga


Filozofski pojmovi

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole

Filozofski pojmovi

Počalji od Jurivaka taj Pon Nov 14, 2011 6:20 pm

A

agnosticizam - (grč. a = ne   gnostikos = spoznatljiv) učenje koje negira mogućnost potpune spoznaje. Uči da postoji određena granica spoznaje koju je nemoguće prekoračiti.

aksiologija - (grč. aksios = vrijedan   logos = govor) teorija o vrijednostima.


akisom - (grč. aksioma = zahtjev) osnovna pretpostavka nekog teoretskog sistema; bez dokazivanja usvojena postavka iz koje se izvode sve druge postavke, odnosno teoreme.

aktivizam - svjetonazor koji pretpostavlja praksu teoriji i ističe ulogu akcije za ostvarenje vrijednosti općenito.

aktuelizam - učenje koje naglašava da je sva materijalna i duhovna stvarnost neprekidno mijenjanje, zbivanje, proces (akcija).

alijenacija - (lat. alienus = tuđ, otuđen) otuđenje. u filozofiji kao otuđenje čovjeka, gubljenje i negiranje njegove biti. Suprotno zbilji i potvrđivanju. Vrlo važna ketegorija kod Marksa koji alijenaciju smatra glavnim problemom čovjeka u kapitalističkom društveno-ekonomskom uređenju.

altruizam - (tal. altrui - drugi, bližnji) nesebičnost, briga i staranje za drugogoga te potpomaganje njegove dobrobiti i sreće; požrtvovnost koja se iskazuje prema drugome; pretpostavljanje interesa drugoga svojim interesima. Suprotno: egoizam.

amoralizam - (grč. a = ne   lat. moralis = naravan, moralan) učenje da ne postoje nikakve realne niti opšte moralne vrijednosti.

anarhizam - bezvlašće. U filozofiji politike učenje koje traži nepostojanje bilo kojeg državnog ili pravnog poretka na Zemlji. Izvorno nastao u Rusiji kao dalja razrada komunističkog društva.

antinomija - (grč. anti = protu   nomos = zakon, pravilo) unutrašnja protivrječnost nekog stava.

antropocentrizam - (grč. anthropos = čovjek   lat. centrum = središte) mišljenje da je čovjek središte Svijeta, u antičkoj filozofiji izraženo mišlju čovjek je mjera svih stvari.

antropologija - (grč. anthropos = čovjek   logos = govor) nauka o čovjeku.

apologija - (grč. apologia = obrana, opravdanje) govor ili spis kojim se nekoga ili nešto brani ili hvali. U ranom hrišćanstvu apologeti su bili branitelji važnosti vjere za religiju. Nastaju kao reakcija na gnostike koji su spoznajom pokušavali doći do odnosa vjere i razuma. Najpoznatiji apologet bio je Tertulijan koji je tvrdoglavo htio odbaciti svaku povezanost religije i filozofije. Takav stav najbolje je izrazio mišlju:vjerujem zato što je apsurdno.

apsolutno - (lat. absolutus = potpun, savršen, neograničen) bezuslovno, potpuno, nezavisno, po sebi. suprotnost: relativno.

apstrakcija - (lat. abstractio = odvajanje) ono što se iz niza predodžbi, zanemarivanjem svega što je u njima osebujno i nebitno, izdvaja kao ono što je opšte i bitno.

askeza - odricanje bilo kakvih materijalnih uživanja. Životni ideal najviše izražen kod kinika, stoika, nekih srednjevjekovnih hrišćanskih redova.

ataraksija - stanje bez emocija, duhovni mir. Vrlo čest religijski ideal antičkog doba.

ateizam - (grč. a = ne   theos = bog) svjetonazor koji negira postojanje bogova.

atomizam - nauka po kojoj se sve sastoji od nedjeljivih, nepromjenjivih, neprobojnih čestica tvari. Te su  čestice  osnova čitave stvarnosti.

autarkija - samodovoljnost. Biti sam sebi dovoljan bez neophodnih vanjskih potreba. Največi životni ideal kod stoika.

autonomija - (grč. autos = sam   nomos = zakon, pravilo) samoodređenje, samozakonodavstvo, samouprava. Suprotno: heteronomija.

autoritaran - (lat. auctoritas = vlast, ugled, jamstvo) onaj koji zahtjeva bespogovorno podčinjavanje vlasti.

autoritet - (lat. auctoritas = vlast, ugled, jamstvo) ugled i na ugledu zasnovan utjecaj. Autoritet je rezultat nečije duhovne snage i njezinog neposrednog potvrđivanja na djelu.
________________________________________
B


biće - to što jest. Ono što postoji, svako postojeće ''nešto'', bez obzira je li dostupno čulima ili nije, bez obzira je li stvarno ili samo zamišljeno.

bit - ono po čemu jest upravo to što jest. Istinska i opšta priroda jednog bića. Ono više-manje postojano svojstvo nečega koje ga određuje kao baš to što jest.

bitak - ono po čemu jest sve što jest. Ono po čemu sva bića jesu, bit bića kao bića.

bivanje - u najopštijem smislu promjena, zbivanje, događanje, mijenjanje, postajanje. Prvobitno izraženo u misli Heraklita: sve teče.

budizam - filozofsko-religijsko učenje indijskog princa Siddharte Gautame, poslije nazvanog "Buddha" (budni, probuđeni, prosvijetljeni). Polazi od "4 plemenite istine": istina o bolu, istina o nastanku bola, istina o prestanku bola i istina o putu koji vodi do prestanka bola. Četvrta istina odnosno put ima osam "faza": ispravni nazori, ispravne namjere, ispravni govor, ispravna djelatnost, ispravan način života, ispravan napor, ispravna pažnja, ispravna meditacijska sabranost. Budizam naglašava jednakost svih ljudi, žestoko osuđuje indijski društveni poredak po kastama i odbacuje religioznu askezu.

budućnost - vrijeme u kojem je još moguće nešto drukčije od prošlog i postojećeg. Vrijeme još otvorenih mogućnosti.
_________________________________________________________________________________

Č
činjenica - ono što jest na općevažeći način i što se može potvrditi.
_________________________________________________________________________________

D

definicija - (lat. definitio = ograničenje) sud kojim se jednoznačno i nedvosmisleno određuje sadržaj enkog pojma tako da bude razgovijetan. Neki pojam se definiše najbližim rodnim pojmom (genus proximum) i vrsnom razlikom (differentia specifica).

deizam - (lat. deus = bog) učenje da je Bog tvorac svijeta i moralni zakonodavac, ali svijetom ne upravlja već ga je ostavio ljudima i prirodnim zakonima. Suprotno: ateizam, teizam, panteizam.

determinizam - (lat. determinatio = određenje) učenje o opštoj i potpunoj određenosti (determinaciji) svih pojava, bilo materijalnih bilo duhovnih. Sve što jest posledica je nekog uzroka i uzrok je nekoj drugoj stvari. Ne postoji ni sloboda ni slučaj. Izvorno potiče od Demokritovog učenja o atomima.

dijalektika - (grč. dialektike tekhne) umijeće vođenja razgovora, vještina provođenja kroz pitanja i odgovore, način iznalaženja istine razvijanjem unutrašnjih protivrječnosti do njihove očiglednosti. Vrlo važna kategorija kod Hegela: dijalektika je zakonitost po kojoj se svijet odvija, tj. po kojoj bitak ostvaruje samog sebe.

diskriminacija - (lat. discriminare = razlučivati) podjela po različitim svojstvima; postupak kojim se nekome oduzimaju prava zbog pripadnosti nekoj skupini ili zbog kakvog svojstva.

dobro - ono što treba biti. Suprotno: zlo.

dogma - (grč. dogma = mnijenje, mišljenje, zaključak) stav koji se ne može opovrgnuti, neoboriv, suvišno je preispitivati njegovu tačnost. U religiji temeljni stav vjere, izvorno načelo iz kojeg se izvode ostala. Snagu dogma najčešće crpi iz nekog autoriteta.

doksa - prividno mišljenje, mnjenje. U Parmenida o svemu osjećajom je moguće jedino mnjenje (doxa) a ne znanje (episteme); naziva ga i "mišljenje smrtnika".

društvo - ukupnost odnosa u kojima međusobno povezani (u-druženi) ljudi proizvode uslove svoga opstanka i razvitka.

država - posebno organizovani dio društva koji, oslanjajući se na silu, načelno garantuje sigurnost svih njegovih članova (o-država određene odnose među ljudima).

dualizam - (lat. duo = dva) učenje koje svu raznolikost pojava svodi na dva međusobno nesvodiva načela npr. na duhovni i materijalni. U teologiji (zoroastrizam, srednjevjekovni patareni, bogumili, hugenoti, katari,...) naziv za učenje o dva praizvora, dobrom i zlom.

duh - ukupnost misaonih i stvaralačkih moći. Duh je izvana prepoznatljiv jedino po svom osjećajnom ostvarivanju, opredmećivanju.

duša - cjelokupnost doživljajnih moći nekog živog bića.

dužnost - osjećaj obaveze; svijest o tome što u određenim okolnostima neizbježno treba učiniti. Kao iznutra doživljena obaveza da se nešto učini u skladu s određenim načelima, dužnost je u osnovi moralnog postupanja, te je tako jedan od temeljnih pojmova etike.
_________________________________________________________________________________

E

egoizam - (lat. ego = ja) sebičnost, samoljublje, sebeljublje, samoživost; pretpostavljanje neke vlastite koristi dobrobiti drugih ljudi, pa i opštoj dobrobiti, čak i kad je to na opštu štetu. Suprotnost: altruizam.

egzistencija - (lat. existentia - opstanak; doslovno ''iz-stajanje'') opstanak, opstojanje, postojanje. Za razliku od biti, esencije, kojom je mišljeno što nešto jest, pod egzistencijom je mišljeno samo to da nešto jest (nezavisno o tome što je to).

egzistencijalizam - (lat. existentia - opstanak; doslovno ''iz-stajanje'') pravac koji naglašava čovjekovu egzistenciju (postojanja) kao jednokratnu, konačnu (Sartre: "istorijsku"). Po Sartreu, kod čovjeka postojanje prethodi njegovoj biti, tj. čovjek nema unaprijed određenu bit, tek postojanjem slobodno određuje svoju vlastitu bit. Jaspers egzistenciju poistovjećuje sa slobodom kao "mogućnošću da postanemo ono što nismo".

eksplicitan - (lat. explicitus = izložen, izvijen, izmotan, izastrt) iz neke cjeline kao dio izvađen i izložen. Izrečen, otvoren. Supr. implicitan.

ekstaza - izlaženje izvan sebe. Maksimalna sreća i ushićenje. U Plotina jedini "pravi" način spoznaje "Jednog", bitka, praizvora, "Svijetle tačke", često poistovijećivane s Bogom

eklekticizam – Pogled na svijet koji neka svojstva uzima iz različitih sistema. Često povezan s površnošću.

emanacija - isijavanje, izviranje. Po principu emanacije, sve što je udaljenije od "Jednog", bitka, Boga to manje jest, to više "gubi na biti".

emancipacija - (lat. emancipatio = otpuštanje sina ispod očinske vlasti) izlaženje iz podčinjenog odnosa spram nečega, oslobođenje od toga.

empatija - (grč. en = u   pathos = doživljaj, čuvstvo, raspoloženje) uživljavanje.

empirija - (grč. empeiria) iskustvo.

empirizam - (grč. empeiria = iskustvo) filozofski pravac koji naglašava iskustvo kao prvenstveni izvor sveukupne spoznaje. Ljudski duh je rođenjem tabula rasa (neispisana ploča) na kojoj iskustvo ostavlja tragove. Ne postoje urođena znanja/spoznaje. Osobito jaka empiristička tradicija (bila) je u Britaniji.

entelehija - ono što je poprimilo oblik prema svrsi. U aristotelovskoj filozofiji zametak života. Entelehija je iformativni uzrok (oblik) i finalni uzrok (svrha) živog bića, stoga je život uvijek svrsishodan.

epikurejizam - ateističko učenje antičkog filozofa Epikura da je smisao života ugodnost, bilo tjelesna bilo duhovna. Svaka stvar donosi i ugodnost i bol, a um je vaga koja ih mjeri i proračunava "profit". Često povezivan sa ekstremnim hedoizmom.

eristika - umijeće raspravljanja kojoj je jedini i osnovni cilj uvjeriti neistomišljenika da je u krivu. Izvorno je razvili sofisti.

eros - (grč. eros = ljubav, želja, žudnja, strast, čeznuće za čim, stvaralački zametak) zanos koji nekoga na nešto podstiče; stvaralački zanos.

esencija - (lat. essentia ) bit. Za razliku od pojma egzistencije kojim je mišljeno da nešto jest, pojmom esencije misli se ono što to jest.

esteticizam - shvaćanje da je umjetnost najviša vrijednost, pa čak i veća od istine same. Najzornije prikazana u misli Nietzchea: život može dobiti na važnosti jedino kao estetski fenomen.

estetika - (grč. aisthesis = osjećanje, čuvstvo, opažanje) filozofija lijepog, odnosno umjetnosti. Bavi se biti lijepog u umjetnosti - u njenom stvaranju, doživljavanju i prosuđivanju.

etatizam - (franc. etat = država) u politici pravo nadmoći države nad bilo kojim oblikom društvenog zbivanja, osobito nad ekonomijom.

etika - (grč. ethos = običaj, navika) filozofija morala. Istražuje izvore i svrhu moralnog prosuđivanja. najosnovnija dva etička gledišta su autonomno: izvor morala je u čovjeku i heteronomno: izvor morala je izvan čovjeka.

eudajmonizam - etičko učenje o sreći kao svrsi cjelokupng ljudskog djelovanja. Dobro je ono što čini sretnim. Ovo etički realističko gledište izvorno je došlo od Aristotela.

evolucionizam - (lat. evolutio = razvijanje) općenito teorijsko promišljanje o nastanku stvari, bilo iz prirode, bilo iz društvenog života, kao neprekidnom razvitku. Najpoznatiji evolucionisti su Darwin (biologija) i Spencer (sociologija, psihologija)
________________________________________

F

fatalizam - uvjerenje da je zbivanje u svijetu neizbježno unaprijed određeno. Vrlo često izražen u ranim grčkim mitovima i tragedijama

fenomenologija - Kada je Kant završio svoju kritiku metafizike, zaključivši da je sve što uopšte možemo spoznati s empirijskom sigurnošću fenomenalni svijet osjećajnog iskustva, a nikad noumenalni svijet stvari "po sebi", postavilo se pitanje: "Ali što mi to u iskustvu iskušavamo?" Fenomenologija predstavlja pokušaj odgovora na to pitanje, usredsredivši se na analizu načina na koji se stvari javljaju u našoj svijesti.

fetišizam - vjerovanje u čarobnu moć nekih predmeta prožetih mističnim silama. Vrlo često izražen kod primitivnih religija.

filozofem - (grč. philosophema) određena filozofska postavka, odnosno nauk.

filozofija -  (gr. φιλοσοφία ljubav prema mudrosti) mudrost, naučni rad na izgrađivanju opšteg pogleda na svijet i sam taj pogled na svijet; prema tome: najviši oblik društvene svijesti, nauka o najopštijim zakonima kretanja i razvitka prirode, društva i ljudskog mišljenja; osnovno pitanje filozofije je pitanje odnosa između mišljenja i bića (subjekta i objekta), duha i materije i ispitivanje uzroka i principa stvari; fig. mudrovanje.

fizis - priroda, pojavno, znano, cjelina svega što jest.

funkcija - (lat. functio = služenje, obavljanje) djelatnost ili zadatak u okviru čega (organizma, ustanove, i sl.)
________________________________________________________________________________

G

generalizacija - (lat. generalis = općenit, opšti) uopštavanje. Postupak kojim se iz niza pojmova, zanemarujući ono u njima posebno, izvaja opšte i bitno, te tako oblikuje opštiji pojam. Postupak kojim se od manje opštih dolazi do opštijih pojmova, a iz pojedinačnih slučajeva do opšteg pravila.

gnoseologija - (grč. gnosis = spoznaja   logos = govor) spoznajna teorija. Disciplina koja promišlja izvore i dosege metoda spoznaje.
________________________________________________________________________________

H

helenizam - istorijsko-umjetničko razdoblje potaknuto osvajanjima Aleksandra velikog. Karakteriše ga miješanja grčke filozofije s istočnjačkom tradicijom, vrlo često mističnom. U filozofiji daje naglasak pitanjima etike i sreće čovjeka.

hedonizam - (grč. hedone = naslada, ugoda, užitak, zadovoljstvo) učenje po kojem je trenutni užitak jedino istinsko dobro.

hereza - krivovjerje. Pojam vrlo često upotrebljivan u svrhu očuavanja moći dominantne religijske organizacije (npr. katoličke Crkve)

hermeneutika - (grč. hermeneutike tekhne = vještina tumačenja) prvotno vještina tumačenja napisanoga. U novijoj filozofiji metoda izlaganja i objašnjenja smisla uopšte, pa i smisla bitka. Za Heideggera je fenomenologiija postojanja (Dasein) hermenutika u prvobitnom značenju riječi kojom se označava tumačenje (Sein und Zeit).

heteronomija - (grč. heteros = drugi   nomos = zakon, pravilo) vanjsko određenje, po drugome uspostavljen red, zavisnost o zakonima koje je uspostavio neko drugi. Suprotno: autonomija.

heuristika - (grč. heuriskein = nalaziti, naći, otkriti) nauka o metodama istraživanja novih znanja.

hilozoizam - učenje da je materija prožeta životom. Izvorno od Taleta.

hipoteza - (grč. hypothesis = pod-postavka) početna pretpostavka od koje započinje objašnejnje nekog problema.


holizam - nauka da je cjelina više nego suma svih svojih dijelova, da cjelina nije potpuno objašnjiva kao međudjelovanje njenih sastojaka, nego da su sastojci tek nesavršene apstrakcije iz cjeline.

humanizam - (lat. humanus = čovječan) svjesno razrađeni antropocentrizam koji, polazeći od poznavanja čovjeka ide za vrijednosnom afirmacijom čovjeka. Kulturno-istorijski pokret na početku novog vijeka koji naglašava dostojanstvo čovjeka. Prvi počeci humanizma javljaju se u Italiji (Dante, Petrarca)

humanost - (lat. humanus = čovječan) čovječnost, ljudskost. Odnos prema ljudima prožet poštovanjem.
_________________________________________________________________________________

I

ideal - (grč. idea = lik, oblik, izgled) uzor, cilj; zamisao najvećeg savršenstva.

idealizam - (grč. idea = lik, oblik, izgled) filozofsko učenje koje ističe da su bitak i osnova svega ideje, praobrasci svega onoga što jest. Često naglašava primat duhovnog nad materijalnim. Najpoznatiji idealizam je Platonova ontološka koncepcija.

ideja - (grč. idea = lik, oblik, izgled) oblik, konfiguracija ili struktura nečega, koju je moguće razlikovati od tvari u kojoj je osmišljena. Spoznatljiva mišljenjem, pojmovno. s nominalističkog gledišta, ideje nemaju nikakvu realnost osim u našim umovima.

identitet - (lat. identitas = istost, istovjetnost) jednakost sa samim sobom. Ukupnost onoga po čemu neko biće u različitim okolnostima ostaje u svojoj biti prepoznatljivo.

ideologija - (franc. ideologie, od grč. idea = lik, oblik, izgled   logos = govor) sistem društvenog vjerovanja, kojim se neki interes nastoji prikazati kao opšti. Vrlo često shvaćana kao iskrivljena, izokrenuta svijest - ideologija sebe redovno nastoji prirkiti kao ideologiju, te nastupa kao Istina.

idol - (grč. eidolon = lik, slika, sjena, utvara) predmet nekritičkog prihvaćanja, slijepog obožavanja.

imanentan - (lat. immanens = unutrašnji) unutrašnji, neizvadiv, neodvojiv. Onaj koji je sadržan unutar nečega.

imoralizam - stanovište koje odbacuje vladajući moral i nastoji ga zamijeniti novim. Bjelodani primjer imoralizma je Nietzcheova  koncepcija natčovjeka.

implicitno - (lat. implicitus = upleten, uvijen, umaotan, uložen) ono što je u nekoj cjelini sadržano kao neizloženi dio. Ono što nije izrečeno, ali se podrazumjeva.

implikacija - (lat. implicatio = zaplet, splet, zamršenost) obuhvat, veza, spoj; takva isprepletenost dvaju sudova da oni međusobno uvjetuju istinitost jedan drugoga. U logici je implikacija složeni sud u kojem istinitost onoga koj iprethodi (antecedens) nužno zahtijeva istinitost onoga koji slijedi (consequens) a neistinitost onoga koji slijedi nužno zahtjeva neistinitost onoga koji prethodi.

individualizam - (lat. individuum = nedjeljiv) pogled na svijet koji pojedinca kao vrijednost nadređuje zajednici.

indoktrinacija - (lat. in = u   doctrina = učenje) navođenje na nekritičko prihvaćanje nekog učenja.

instrumentalizacija - (lat. instrumentum = sprava, oruđe, pomagalo) upotrebljavanje nekoga kao sredstva za postizanje nekakvog cilja; pretvaranje nekoga u sredstvo, u oruđe.

intelektualizam - općenito svođenje stvari na misaone kategorije. Često povezan s zanemarivanjem, zapostavljanjem neintelktualnih djelatnosti.

inteligibilan - neosjećajan, samo umom dohvatljiv.

intencionalan - (lat. intentio = napetost, težnja) koji nekud teži, koji smjera ka nečemu, usmjeren.

interes - (lat. inter = među   esse = biti) ono što je po srijedi, zbog čega se nešto čini. Korist, zanimanje za nešto (zbog nečega).

intuicija - (lat. intuitio, od in = u   tuere = gledati, motriti) neposredno opažanje, izravno sagledavanje. Neposredna spoznaja bez posredovanja razuma, odnosno razumski izvedenih dokaza. Strogo gledano, spoznaja koja nije stečena putem iskustva ili razmišljanja (refleksije).

intuicionizam - (lat. intuitio = uvid) filozofski pravac koji ističe intuiciju kao glavnu metodu cjelokupne životne spoznaje. Samo intuicijom, neposrednim opažanjem dolazimo do biti stvari. Najpoznatiji primjeri intuicionizma je onaj od Bergsona tj. da se bit života može spoznati jedino intuicijom, izravnim uživljavanjem. Kod Descartesa intuitivna je spoznaja sebe. Usled sumnje u bilo što: prirodu, Boga, tjelesnost, duhovnost,... spoznajem da je jedno sigurno: svjestan sam (cogito). Spoznaja toga je intuitivna.

iracionalizam – Pogled na svijet koji odbacuje, negira bilo kakve intelektualne metode spoznaje. Najčešće iracionalne metode spoznaje su voluntarizam i misticizam. U svakodnevnom životu naziv za bilo kakav svjetonazor intelektom neobjašnjiv.

ireverzibilno - (lat. irreversibilis = nepovratan) nepovratno, jednosmjerno, nepreobratljivo. Ono što se ne može odvijati u suprotnom smjeru od onoga u kojem se odvija. Suprotno: reverzibilno.

iskustvo - neposredno doživljavanje, znanje stečeno neposrednim doživljavanjem.

istorija - (grč.istoria = ispitivanje, vijest, znanje) istraživanje i rekonstrukcija prošlosti.

izum - ono što je iz uma stvaralačkim činom postalo predmetom. Različito od otkrića kojim se saznaje (od-kriva) nešto što je već nekako postojalo, izum stvara nešto novo.

izvjesnost - odsutnost nedoumice, misaona jasnoća, pouzdanost. stanje svijesti u kojem se nešto shvaća kao nesporno, spoznato, istinito. Do izvjesnosti se može doći intuitivno ili dokaznim postupkom.
________________________________________________________________________________
J

jezik - sistem znakova kojima se ljudi služe pri sporazumijevanju, komunikaciji, tj. kojima posreduju misli i djelovanje.
________________________________________________________________________________
K

kalokagathia - (grč. kalos = lijep   kai = i   agathos = dobar) jedinstvo dobrote i ljepote. Odgojni ideal antičkih Grka. Ukazuje na izvornu povezanost lijepog i dobrog (i u nas se za nečije ponašanje kaže da je ''lijepo'', misleći na etičku vrijednost, a takođe za neko umjetničko djelo da je ''dobro'' misleći na estetsku vrijednost).

katarza - duhovno očišćenje od nepotrebnog. Aristotel naglašava katarzičnu svrhu tragedije kao djelatnosti koja ljude čisti od afekata, emocija. Radi se o svrsi kazališta da bolji nego što bijasmo iz njega izađemo.

kategorično - (grč. kategorikos = izričit) bezuslovno, odlučno, nesumnjivo, neopozivo.

kauzalitet - (lat. causalitas = uzročnost) uzročnost, nužnost uzroka i posledica.

koherentno - (lat. cohaerens = svezan, povezan, pripadajući) suvisao; sastavljen od međusobno pripadajućih, neprotivrječnih dijelova.

kolektivizam – pogled na svijet koji pretpostavlja zajedničke, društve interese pojedincu. Primjer krajnjeg kolektivizma su plemenska solidarnost i komunizam.

komunikacija - (lat. communicatio = odnos) zajedništvo. Odnos, čin kojim nešto postaje opšte. Međusobni odnos, komunikacija ljudi među sobom. Međusobna razmjena poruka i obavijesti.

komunizam - (lat. communis = opšti) zajednički naziv za različite pokrete koji su odbacivali privatno vlasništvo, ili ga nastojali ukinuti. U marksističkom učenju komunizam je koncepcija idealnog društva za koje se tvrdilo da se već ostvaruje u nekim zemljama, ili da je već potpuno ostvareno (kako se svojevremeno tvrdilo u Sovjetskom Savezu).

konzistentno - (lat. consistere = postaviti se, ustrajati, mirovati) trajno, postojano, dosledno. Logički je to moguće samo ako je neprotivrječno: konzistentnost je bezuslsovni i najvažniji zahtjev za svaki aksiomatski sistem. Skup aksioma je konzistentan ako se iz njega ne mogu izvesti dva protivrječna suda.

kontemplacija - duboko misaono poniranje, udubljivanje u sebe. Poznata je usporedba konteplacije sa "zrcalo Boga"

kontradikcija - (lat. contradictio = protivrječje) protivrječnost.

konzervativnost - (lat. conservatio = čuvanje, održavanje) nastojanje za očuvanjem onoga što je uobičajeno, zagovaranje starih vrijednost, protivljenje promjenama u ime tradicije.

kosmopolitizam – shvatanje da je čovjek "građanin svijeta". Ideji suprotnoj nacionalizmu bitno je doprinjela veličina i ogrmnost rimskog carstva i njegov pravni poredak. Kosmopolitizam su posebno propagirali stoici.

kriticizam - (grč. krinein = dvojiti, razčlaniti, suditi, prosuđivati) gnoseološko gledište Immanuela Kanta: svojevrsna sinteza racionalizma i empirizma koja objašnjava spoznaju kao sintezu sadržaja i forme: objekt joj daje sadržaj, a subjekt oblik. Kant ju je izrazio mišlju:prikazi su bez pojmova slijepi, a pojmovi su bez prikaza prazni

kritika - (grč. kritike tekhne) vještina razdvajanja, umijeće prosuđivanja, razmatranje biti pojave. Kritika ne pristaje na dano kakvim se nudi, nego nastoji doprijeti do njegove biti.

kultura - (lat. colere = obrađivati, njegovati, starati se) ukupnost svega što je rezultat čovjekova istorijskog stvaralaštva, kao i djelatnost kojom se to obnavlja. Kulturi se obično suprotstavlja priroda kao ono što čovjek tek zatiče.

kvaliteta - (lat. qualitas) kakvoća, vrsnoća, odlika. Svojstvo kojim se neko biće odlikuje.

kvantiteta - (lat. quantitas) količina, veličina.
________________________________________
L

laž - svjesna neistina.

logika - (grč. logos = riječ, govor, razum, zakon) dio filozofije koji izučava ispravnost oblika misli.

logicizam - (grč. logos = riječ, govor, razum, zakon) filozofsko-logičko usmjerenje koje ističe logiku kao temeljnu filozofsku disciplinu. U 20. stoljeću razvija se logicistički pravac koji traži nezavisnost logike od nauke o bitku (ontologije). Russell uvodi pojam "trećeg carstva čistih misli" želeći istaknuti da predmet logike nije ni realnost ni mišljenje.

logos - (grč. logos = riječ, govor, učenje, razum, pojam, razlog, dokaz, istina, zakon, riječ Božja) jedan od najvažnijih filozofskih pojmova, ali i različito poimanih u različitim filozofijama. Nakon Heraklita, koji taj pojam uvodi, riječ logos u antici još koriste stoici u svom etičkom učenju. Filon Aleksandrijski, želeći spojiti židovska mistična učenja s grčkom filozofijom poistovjećuje logos s Riječi Božjom.
________________________________________________________________________________

LJ

ljubav - snažan doživljaj privrženosti koji prati briga za predmet ljubavi, čija se dobrobit želi zbog njega samoga jer je on upravo u svojoj posebnosti to što se voli. Stoga za razliku od sebičnosti, ljubav ne sadrži težnju k vlasti kojom bi se predmet ljubavi podredio vlastitoj volji.
________________________________________
M

majeutika - (grč. maieutike tekhne = vještina porađanja) istraživački postupak kod Sokrata. Faza razgovora gdje nakon negativne faze (ironije) koja navodi sagovornika da posumnja u svoje stavove, učitelj iz sagovornika izvlači (''porađa'') istinu koju svako nosi u sebi (kojom je ''bremenit'').

maksima - (lat. maximus = najveći, najviši) pravilo za život, načelo. Mudra izreka.

marksizam - filozofsko, političko i ekonomsko učenje Karla Marxa i Friedricha Engelsa te njihovih nastavljača. Osnovna misao marksizma mogla bi se sažeti u postavku da je čovjek biće prakse koje istorijski izgrađuje sebe i svoj svijet, no tako da svoje djelo u određenim okolnostima ne prepoznaje kao svoje nego kao nešto tuđe i njemu suprotstavljeno.

mašta - sposobnost oživljavanje doživljaja nezavisno o neposrednim čulima. Sposobnost slaganja, stvaranja novih cjelina od različitih dijelova prethodnih doživljaja ili misli.

materija - (lat. materia = građa, tvar; od mater = roditeljka) Tvar. Ono što je u vremenu i prostoru nezavisno o subjektu koji  to može ali ne mora percipirati.

materijalizam - (lat. materialis = tvaran) ontološka nauka koja uči da je u osnovi zbilje materija. Duh i ideje su samo izvedeni oblici materije. Izvorni začetnik materijalizma jest Demokrit sa svojim učenjem o atomima. Marx uvodi novi oblik materijalizma, tzv. socijalnog materijalizma (istorijski materijalizam) tj. uslovljenost društvenih oblika svijesti ekonomskim činiocima.

mehanicizam - (grč. mekhane = umjetna sprava, stroj) učenje koje sve pojave u svijetu, uključujući i život i dušu, nastoji objasniti mehaničkim zakonima, odnosno fizikom i hemijom (koja je opet svodiva na fiziku). Ključno je za takav pristup odbijanje bilo kakvog objašnjenja iz svrhe (teleologija).

metafizika - s one strane prirode. Najosnovnija filozofska disciplina. Proučava prve izvore, principe, uzroke onoga stvarnoga, onog što jeste.

metoda - (grč. methodos = put) postupak kojim se nastoji dostići neki cilj. Smišljen postupak istraživanja, obrazlaganja i djelovanja uopšte.

mimezis - oponašanje, imitacija. Platon pojmom mimezis degradira umjetnost. nazivaći je "gorom od stvarnosti". Umjetnost je mimezis, oponašanje stvarnosti, a sama stvarnost mimezis ideja, idealnog svijeta.

misticizam – pogled na svijet koji naglašava tajanstveno, razumski neobjšnjivo, natprirodno, intelktualno nedohvatljivo. Jedini pravi način spoznaje jest stapanje s apsolutom, Bogom. Često korišten pojam za okultizam tj. iracionalno, iskrivljeno, izvrnuto veličanje dijelova nekog učenja.

mit - (grč. mythos = riječ, govor, priča) slikovita priča o postanku svijeta, bogova i ljudi.

mnjenje - nepouzdana i nedovoljno zasnovana misao o nečemu.

moć - ono po čemu neko biće nešto može ako za to postoje dovoljni uvjeti, ''možnost''.

mogućnost - ono što još nije i ne mora, ali može biti. Otvorenost za buduće koje nije nužno (za razliku od prošloga).

monada - neprotežan jednostavni bitak. Leibnitz naziv koristi za ukazivanje da se svijet sastoji od beskonačno bitaka. Monade još naziva i "duhovnim atomima".

monizam - (grč. monos = jedan) stanovište da se sva raznolikost pojava može svesti na samo jedan početak (npr. materijalizam ili idealizam su monizmi). Različito: dualizam, pluralizam.

moral - (lat. mor, moris = običaj, volja, pravilo; pl. mores = vladanje, ćud) skup nepisanih pravila koja određuju međusobne odnose ljudi i njihovo ponašanje. Moral određuje šta je dobro, a šta zlo. Moralno djelovanje je utemeljeno na svijesti o tome ''šta treba biti'' (dakle, ne na činjenicama).
________________________________________

N

narav - skup bitnih svojstava nekog bića; ćud, osobine ličnosti.

narod - ukupnost ljudi povezanih osjećajem zajedništva na osnovi jezika, običja, vjere, tradicije, odnosno kulture uopšte. Na određenom stepenu političke organizacije, vezano za raspad feudalnog poretka, narod se uspostavlja kao nacija.

nauka – ( (lat: scientia - znanje; grčki: "episteme је skup svih metodički skupljenih i sistematski sređenih znanja , kako opštih tako i onih u nekom specifičnom području ili aspektu stvarnosti.

nativizam - stanovište koje uči da su određene ideje, pojmovi, slike, predodžbe urođeni, "već oduvijek u čovjeku".

nihilizam - filozofski pogled na svijet da ništa stvarno ne postoji, a još manje da nešto možemo spoznati. općenito znači nepostojanje načela, principa, ideala, ponekad poputno amoralno stanovište.

nominalizam - srednjevjekovno učenje da su svi pojmovi tek puki naziv koji smo pridodali nečem realnom, i da bez naših umova nikako ne postoje.

norma - (lat. norma) pravilo, propis. normativno je ono što nešto izričito propisuje. normalno je ono kako stvari u pravilu jesu.

nužno - ono što nikako ne može biti drugačije.
________________________________________

O

običaj - svojstvo zajednice da ima i poštuje određene običaje, odnosno ustaljene načine života i djelovanja koji se kao takvi poštuju i prenose s naraštaja na naraštaj.

objašnjenje - postupak kojim se određuju odnosi među stanovitim pojavama, njihova međusobna uslovljenost; postupak kojim se odgovara na pitanje ''zašto'' je nešto upravo takvo kakvo jeste.

odgovornost - spremnost da se odgovara za učinjeno, spremnost da se u potpunosti snose posledice svojih postupaka.

ontologija - (grč. ontos = uistinu, doista, zbilja   logos = govor) filozofska disciplina koja istražuje ono po čemu jeste sve što jeste, bitak. Ontologija pita o prvim uzrocima i počecima svega postojećeg.

ortodoksan - (grč. orthos = pravi   doksa = mnijenje) pravovjeran; onaj koji kruto bez kolebanja stoji uz neko učenje.

osjećaj - čuvstvo; intuicijom osviješten doživljaj određenog stanja duha.

osjet - doživljaj izazvan podražajem, djelovanjem na čulo (osjetilo).

osoba - ''o sebi'' postojeće samostalno ljudsko biće; samosvjestan subjekt. Pojedinac koji ima izgrađenu posebnost (ososbnost), odnosno ono nešto po čemu se razlikuje od svih drugih jedinki.

otkriće - značajan nalaz, ili češće, značajan pronalazak (rezultat istraživačkog rada). Otkriće se često brka s izumom, no otkriće može biti samo ono što jeste na neki skriveni način i prije tog od-krivanja.

otuđenje - zbivanje u kojem nešto vlastito postaje tuđe. Zbivanje u kojem nešto što pripada biti čovjeka postaje njemu tuđe i suprotstavljeno.
________________________________________
P

panlogizam - (grč. pan = sve   logos = razlog, um) Hegelovo učenje da je um (logos) osnova svega događanja u Svijetu. Logos se odvija i njegovo odvijanje se manifestuje svim pojavama i stvarima.

panteizam - (grč. pan = sve   theos = bog) učenje da je Svijet prožet Bogom, da je Bog imanentan svijetu. Svijet i Bog su isto (Spinoza: bog ili priroda).

paradigma - (grč. paradeigma = uzor, primjer) obrazac, primjer, šablona. U znanosti: od znanstvene zajednice opšteprihvaćeni obrazac pristupa predmetu proučavanja.

patristika - doktrine crkvenih otaca (pater) u svrhu odbrana vjere od pogana i različitih hrišćanskih sekti. Nastala usled burnih društveno-političkih događaja i sveopšteg pada morala društva u rimskom carstvu.

perfekcionizam - etičko učenje da je cilj svakog moralnog djeovanja savršenost, perfekcija.

pluralizam - (lat. plures = mnogi) učenje da se neka cjelina sastoji od više početaka (naime više od dva - različito je monizam i dualizam). Najpoznatije je pluralističko učenje Leibnizovo po kojem postoji beskonačno bitaka (monada, duhovnih atoma).

početak - pratvar, ono iz čega prvobitno sve proizlazi, nastaje; izvorište, praizvor svega.

pojam - misao biti predmeta.

pojava - ono što je dostupno opažanju.

pokus - postupak kojim se u kontrolisanim uslovima izazivaju pojave radi njihovog proučavanja.

politika - (grč. polis = grad, država; politikos = građanski, državni, javni) svako nastojanje oko uređenja zajedničkog života ljudi; ukupnost djelovanja usmjerenih na upravljanje društvom, odnosno državom; skup javnih poslova vezanih za vlast i upravljanje državom.


posledica - ono što nužno slijedi iz uzroka.

potreba - ono što nedostaje; osjećaj nedostatka nečega nužnog za život ili za cjelovitost nečega.



pozitivizam - (lat. positivus = potvrdan, utvrđen) učenje koje smatra da se spoznaja mora ograničiti na ono što je moguće iskustveno provjeriti. Izražava se najbolje mišlju Comtea: odsada ljudski duh napušta apsolutna traganja. Stoga pozitivizam kao stvarnu spoznaju priznaje jedino iskustveno znanje - pa takvom želi vidjeti i filozofiju. Bloch ovo stanovište naziva "žabljom perspektivom".

poziv - djelatnost kojom se netko bavi jer se upravo za nju osjeća pozvanim, na nju ga navodi vlastito unutrašnje određenje, ''čuje unutrašnji poziv'' na nju.

pažnja - upravljenost svijesti na što, sabranost.

pragmatizam - (grč. pragma = djelo, radnja) učenje koje naglašava korist u ljudskom djelovanju isključivim mjerilom vrijednosti teorije. Po Wiliamu Jamesu ideja nije ništa drugo nego plan djelovanja, a sud ima smisla jedino ako donosi praktičnu posledicu. Ovaj stav odražava duh američkog čovjeka, a Russell to naziva "ekstremnim pozitivizmom"

pravilo - stalan odnos.

pravo - ukupnost državnih i međunarodnih zakona i propisa koji određuju odnose među pojedincima i prema zajednici. Takođe i ono što pravnoj osobi pripada po zakonima i propisima. Biti u pravu = misliti ili izražavati nešto istinito.

predrasuda - o nekome ili nečemu unaprijed prihvaćen stereotipan sud, bez kritičkog preispitivanja.

predestinacija - preodređenje. Krajnje teističko gledište po kojemu Bog preodređuje sve, čak do te mjere da potpuno odbacuje slobodu volje čovjeka. Čovjek je potpuno bespomoćan u rukama Boga i ne može ništa protiv sudbine koju mu je Bog preodredio (predestinirao). Predestnacija je bila predmet žestokog spora između Katoličke crkve i protestantizma.

predmet - objekt, ono što je postavljeno nasuprot svijesti (''metnuto-pred'' duh).

princip - (lat. principium = početak, izvor, temelj, uzrok) osnovni stav, načelo.

priroda - sve što postoji nezavisno od čovjeka, što je samo po sebi.

probabilizam – pogled na svijet da nikakvo znanje nije sigurno, nego da je manje ili više vjerovatno (probabilno).

problem - (grč. problema = klisura, strma obala) teško pitanje koje treba riješiti. Takođe i ono što otežava rješenje nečega.

prosvetiteljstvo - pokret usmjeren na podizanje opšteg nivoa znanja. Kulturni, posebno filozofski pokret Evrope u 18. stoljeću, osobito u Francuskoj. Odlikuje ga vjera u razum koji će - kako vjeruju prosvetitelji - prije ili kasnije naći odgovore na sva pitanja koja se postavljaju pred čovječanstvo. U toj vjeri su francuski prosvetitelji izradili Enciklopediju svog dotadašnjeg znanja i učinili ga dostupnim širokom krugu čitalaca.

protivrječnost, protivrječje - odnos dvaju sudova koji se međusobno isključuju. Ono što se samo sebi suprotstavlja.
________________________________________
R

racionalizam - (lat. ratio = um, razum) spoznajnoteoretski pravac koji uči da je pravo mjerilo spoznaje razum. Racionalizam ne negira iskustvo kao jedno od važnih metoda spoznaje, ali primat u spoznajnom procesu daje razumu. Na Lockeovu empirijsku tvrdnju da: ''Ništa nije u umu što prije toga nije bilo u čulima'', racionalist Leibniz odgovara: ''Osim uma samog''.

razlog - uslov valjanog mišljenja; određena misao/sud o kojoj zavisi neka druga misao/sud. Misao koja omogućava neki zaključak.

razmišljanje - raščlanjeno mišljenje; mišljenje kojim se neki predmet pojmovno raščlanjuje.

razum - spoznajna moć duha kojom on stvarnost fiksira u dijelove i u odnose među dijelovima.

realizam - (lat. res = stvar, realis = stvaran) spoznajnoteoretski pravac koji tvrdi da stvarnost (realnost) postoji nezavisno o svijesti i da svijest tu realnost spoznaje. Takođe, nasuprot nominalizmu, realizam spoznaje ne smatra pukim konvencijama, nego nečim što je doista stvarno.

redukcionizam - učenje da se cjelina načelno može svesti na jednostavne sastojke. Najčešće se svodi na učenje kako se sve biološke i psihološke pojave u načelu mogu objasniti kao fizikalne i hemijske pojave. suprotno: holizam.

religija - (lat. religere = sabrati, skupiti, povezati, religio = zdušnost, povezanost oko nečega, vjera) vjeroispovijest; skup vjerovanja i postupaka kojim je određen čovjekov odnos s božanskom moći (ili božanskim moćima).

revolucija - (lat. revolvere = obrtati, natrag valjati) preokret, obrat, nagla korjenita promjena, prekid toka evolucije neke pojave koji za rezultat ima bitno novu pojavu.
________________________________________

S

samosvijest - svijest koja ima za predmet samu sebe; svijest o samome sebi kao jedinstvenome ''ja''. Prepoznavajući u sebi bitnog činioca svijeta, samosvijest je ujedno i svijest o vlastitoj vrijednosti.

savjest - svijest pojedinca o (ne)ispravnosti vlastitih djela. Vrednovanje vlastitih djelovanja u odnosu na sebe i druge.

scijentizam – pogled na svijet koji daje primat naučnom soznavanju Svijeta i eksperimentalnoj metodologiji, a filozofsko, religijsko i umjetničko gledište stavlja u drugi plan

sekularizacija - (franc. secularisation = posvjetovljenje, od lat. saecularis = stoljetni) pretvaranje crkvenog u svetovno; proces kojim nešto što je bilo pod crkvenom vlašću biva predato državi na upravljanje. Istorijski je svakako bila presudna sekularizacija obrazovanja, odnosno školskog sistema.

senzualizam - učenje koje cjelokupno saznanje svodi na čulne doživljaje, pa ipak ostavlja jednu nečulnu aktivnost: pažnju (Kondijak); fig. sklonost čulnim uživanjima. Senzualističko učenje najbolje odražava misao Lockea:nema ničega u razumu što prethodno nije bilo u čulima.

skepsa - (grč. skepsis = razmatranje, promišljanje) sumnja, nepovjerljivost. Descartes uvodi pojam metodičke sumnje, tj. naglašava kako se svako istraživanje bilo koje vrste rađa iz sumnje da nešto nije.

skepticizam - (grč. skepsis = razmatranje, promišljanje) učenje koje govori da spoznaja nije moguća zato svaka teza ima svoju jednakovrijednu antitezu. Životni je ideal suzdržavati se od donošenja bilo kakvih sudova.

skolastika - ustaljeni naziv za srednjevjekovnu filozofiju.
Naziv je kasnije dobio pogrdno znaačenje jer je srednjevjekovna filozofija nekritički kretala od istine nekih crkvenih i biblijskih istina nastojeći ih racionalno objasniti.

slučaj - ono što se zbiva nenamjerno, ili ono što se zbiva bez ikakvog (ili barem shvatljivog) uzorka.

smisao - bit onoga o čemu se razmišlja, misao vodilja; ono po čemu je nešto razumljivo; svrha.

socijalizam - u filozofiji politike prijelazna faza ka ostvarenju komunizma kao besklasnog društva u kojem ne postoje izrabljivanja, države budućnosti.

sofisti - (grč. sofistes = mudrac, vještak) grčki putujući "filozofi". Diljem grčkog svijeta punili su teatre i naplaćivali ulaznice za svoje govore. Ujedno i prvi profesionalni prosvjetitelji u istoriji. Cilj im je bio po svaku cijenu ostvariti uspjeh u raspravi s nekim, bez obzira na istinitost.

sofistika - naziv pogrdne konotacije za nekoga ko u raspravi namjerno izvodi krive zaključke u svrhu "pobjede" nad sagovornikom. Dobio naziv po sofistima.

solipsizam - (lat. solus = jedini   ipse = sam) spoznajnoteoretski pravac koji uči da postoji samo "ja". Jedino što postoji je svijest sa svojim doživljajima; ništa izvan toga se ne može dokazati.

spekulacija - (lat. speculatio = posmatranje) umovanje; čisto, od iskustva nezavisno, teoretsko istraživanje.

spoznaja - djelatnost kojom čovjek utvrđuje istinu; takođe i rezulutat te djelatnosti (naime znanje).

spoznajna teorija - filozofijska disciplina koja istražuje porijeklo, predmet, vrijednost i mogućnost spoznaje; koja istražuje što je to znanje i kako ga dokučiti.

stoicizam - (grč. stoa = trijem) rimsko-helenističko filozofsko učenje koje se najprije bavi etičkim problemima, kao što su savladavanje emocija, samodovoljnosti. Bave se i pitanjem logosa kao vječne, nepromijenjive zakonomjernosti, te pitanjem kako živjeti u skladu s tom zakonomjernošću. Marko Aurelije, rimski car, bio je jedan od stoika.

svijest - osnovni doživljaj po kojem svi ostali doživljaji bivaju stalno spoznati i praćeni. Svijest je takav elementarni doživljaj koji se ne da izvanjski odrediti jer određenje bilo čega upravo pretpostavlja prisutnost svijesti, pa je sve nužno određeno njome. Svijest se stoga spoznaje kao samosvijest. No, u nemogućnosti da samu sebe potpuno postavi kao svoj predmet, svijest nužno izmiče samoj sebi (odnosno, samoj sebi kao predmetnom mišljenju, dakle kao svijesti kao razumu).

svijet - sve što jest kao predmet, sveobuhvatnost svih predmeta.

svrha - krajnji cilj određenog djelovanja.
________________________________________

T

tabula rasa - (lat. tabula = ploča, rasus = ostrugan, neispisan) prazna, neispisana ploča. Učenje da se dijete rađa lišeno bilo kakvih sklonosti te da ga se po volji ''odgajača'' može oblikovati na bilo kakav način.

tehnika - (grč. tekhne = umijeće, vještina) postupak ili sredstvo prilagođeni postizanju nekog cilja; svrsishodan način uporabe određenih sredstava, oruđa; takođe, i sama ta oruđa.

teizam - (grč. theos = bog) stajalište po kojemu je Bog svijet stvorio, njime aktivno upravlja i postoji odvojen od svijeta.

teleologija - (grč. telos = svrha   logos = govor) objašnjenje pojava sa stajališta svrhe zbog koje postoji i zbog koje je baš takva kakva jest. Takođe i učenje po kojem svaka stvar (ili barem sve što je živo) ima svoju svrhu koja je bitno određuje.

teologija - (grč. theos = svrha   logos = govor) nauka o Bogu. Najčešće polazi od religijske objave koju nastoji razumno objasniti i predočiti, ne dovodeći pri tom u pitanje božanstvo same objave.

teorem - (grč. theorema = ono što se razmatra,) postavka koja je logički izvedena u okviru nekog sistema ili teorije.

teorija - (grč. theoria = gledanje, posmatranje) misaono posmatranje, odnosno razmatranje čiji je cilj spoznaja. Skup neprotivrječnih postavki kojima se objašnjava neko područje pojava.

totalitarizam - (lat. totus = cio, čitav, sav) način vladavine u kojem država kao sredstvo jedne autoritarno ustrojene stranke ili skupine kontroliše sav javni život (sužavajući područje privatnosti samo na ono što je izvan njenog interesa).

tradicija - (lat. traditio = predaja, predanje) prvenstveno usmenim predanjem sačuvana prošlost; predanjem očuvana kultura; običaji i vrijednosti koji se prenose s naraštaja na naraštaj.

transcedentalan - (lat. transcendere = prijeći preko, prestupiti, prekoračiti) neovisan o iskustvu. U Kanta preduslov iskustva, ono što prethodi svakom iskustvu i uslovljava ga (a to su prostor, vrijeme i forme mišljenja).

transcedentan - (lat. transcendere = prijeći preko, prestupiti, prekoračiti) onaj koji je s one strane iskustva. Nemoguć za spoznati. Za Kanta je stvar po sebi transcedena tj. nemoguća za spoznati.

tvar - građa; ono od čega se sastoje stvari.
________________________________________

U

um - u širem smislu cjelina čovjekovih duhovnih moći, ili isto što i duh; u užem smislu skup svih čovjekovih spoznajnih moći.

umjetnost - stvaralačka djelatnost (i njezini ukupni rezultati) koja na čulnom području proizvodi nešto doživljajno vrijedno (a ne tek korisno).

utilitarizam - (lat. utilis = koristan) pogled na svijet koji drži da je korist svrha i jedini kriterij moralnog djelovanja. Dobro je ono što je korisno.

utopija - (grč. u = ne   topos = mjesto) idealna zamišljena zemlja ili zajednica u kojoj vladaju savršeni društveni odnosi. Utopije su opisivali ponajprije Th. More (od koga potiče naziv), Campanella, Bacon…   Ponekad je satirično i ironično tretirana (Swift i Orwell).

uslov - ono što je potrebno da bise nešto zbilo; određena okolnost o kojoj nešto ovisi; okolnost koja nešto omogućava. Nužnim uslovom (conditio sine qua non) za nešto naziva se onaj uslov bez kojega to nešto nije moguće. Dovoljan uslov je onaj kojim to nešto postaje nužno. Neki uslov samim tim što je nužan ne mora biti i dovoljan.

uzročnost - nužna i pravilna povezanost uzroka i posledice.

uzrok - skup svih nužnih uslova; ono po čemu se nešto dogodilo; ono što nužno proizvodi nešto drugo kao svoju posledicu.

uživljavanje - osjećajno stapanje, poistovjećivanje subjekta s nekim ili nečim; empatija.
________________________________________

V

vitalizam - (lat. vitalis = životan, životvoran) učenje koje naglašava da se život ne može objasniti mehanički, kao niz bioloških i hemijskih uzročnosti već traži poseban pristup. Bit života se može spoznati jedino intuicijom, neposrednim uviđajem. Po Bergsonu razum je podoban za promišljanje beživotne materije, ali u bit života može prodrijeti samo neposredno saosjećanje, životna intuicija. Suprotno: mehanicizam.

vlast - mogućnost potčinjavanja drugih ljudi zasnovana na prisili.

voluntarizam - gnoseološki pravac koji primat daje volji kao najvažnijoj metodi životnih spoznaja. najpoznatije voluntarističe koncepcije su Aurelija Augustina i Schopenhauera.

volja - svojstvo ili sposobnost duha da nešto hoće; usmjerenost duha na nešto.

volja za moć - težnja živog bića da uveća i umnoži svoju bit, dakle potvrđivanje živog bića kao živog, naime kao onog koje ima moć rasta i razmnožavanja. Čovjekova volja za moći je volja za ostvarenjem vlastitih stvaralačkih moći.

vrijednost - ono što je cilj čovjekova djelovanja, ono čemu se teži, do čega je ljudima stalo. Ono što vrijedi (vrijednosti ne postoje, nego važe, vrijede) dobro, lijepo, sveto, itd.

vrlina - krepkost, poželjno svojstvo duha, duše; sposobnost djelovanja u skladu s određenim vrijednostima. sposobnost moralno valjanog djelovanja.
________________________________________
Z

zaključak - misao o tome da iz jednog ili više sudova nužno slijedi novi sud (konkluzija)

zakon - postojan red pojava, način na koji se nešto mora odvijati. Opšti propis, strogo propisan oblik djelovanje.

zbilja - cjelokupnost svega što kao stvarno ili zamišljeno doista jest, a nije tek mogućnost ili priviđenje.

zbivanje - određena povezanost pojava u vremenskom slijedu. s-bivanje, ono što vremenski biva zajedno.

zdrav razum - općenito prihvaćeni način mišljenja; opšte, zajedničko mišljenje (u nekim jezicima se tako i naziva: franc. sens commun, engl. common sense - zajedničko mišljenje). iako svako mišljenje sebe poima kao zdravo, ipak se kao takvo društveno nameće ono koje je u toj zajednici najzastupljenije. Stoga je zdrav razum mišljenje koje je zasnovano na predrasudama neke zajednice.

zlo - ono što ne bi trebalo biti. Suprotno: dobro.



znanje - rezultat spoznaje, ono što se zna. Ono što se može dokazati ili je rezultat neposrednog uvida svijesti.


________________________________________________________________________________


Poslednji put izmenio Jurivaka dana Sre Nov 16, 2011 1:57 pm, izmenio ukupno 10 puta
avatar
Jurivaka
Profi član
Profi član

Broj poruka : 1704
Datum upisa : 22.09.2011

Nazad na vrh Ići dole

Re: Filozofski pojmovi

Počalji od Fristajlo taj Pon Nov 14, 2011 6:38 pm

Паметно...  

Fristajlo
Legendarni član

Broj poruka : 19643
Datum upisa : 17.03.2010
Lokacija : Beograd

Nazad na vrh Ići dole

Re: Filozofski pojmovi

Počalji od Jurivaka taj Pon Nov 14, 2011 11:06 pm

Fristajlo ::Паметно...  
Ima poneka štamparska greška, pa ću to ispravljati kada stignem.
avatar
Jurivaka
Profi član
Profi član

Broj poruka : 1704
Datum upisa : 22.09.2011

Nazad na vrh Ići dole

Re: Filozofski pojmovi

Počalji od slavena taj Pon Nov 14, 2011 11:22 pm

zaključak - misao o tome da iz jednog ili više sudova nužno slijedi novi sud (konkluzija)

A sta kad se usled nekih glupih predpostavki koje iskonstruisemo u svojoj glavi dodje do pogresnog zakljucka?

Kako se zove taj pojam, ima li i on ime u filozofiji?
avatar
slavena
Legendarni član

Broj poruka : 19245
Datum upisa : 06.04.2010
Lokacija : sever

Nazad na vrh Ići dole

Re: Filozofski pojmovi

Počalji od Vulin taj Pon Nov 14, 2011 11:29 pm

Silogizam, i entinem. Jebem li ga. Što će ti to?
avatar
Vulin
Prijatelj foruma
Prijatelj foruma

Broj poruka : 7987
Datum upisa : 28.09.2011

Nazad na vrh Ići dole

Re: Filozofski pojmovi

Počalji od Vidra taj Pon Nov 14, 2011 11:37 pm

A sta kad se usled nekih glupih predpostavki koje iskonstruisemo u svojoj glavi dodje do pogresnog zakljucka?
pa zar to nema veze sa logikom?
avatar
Vidra
Legendarni član

Broj poruka : 10650
Datum upisa : 25.03.2010
Lokacija : Bgd

Nazad na vrh Ići dole

Re: Filozofski pojmovi

Počalji od Vulin taj Pon Nov 14, 2011 11:41 pm

Ima. Al' mož' da ima i veze sa ženskom logikom. Što je ovde verovatnije.
avatar
Vulin
Prijatelj foruma
Prijatelj foruma

Broj poruka : 7987
Datum upisa : 28.09.2011

Nazad na vrh Ići dole

Re: Filozofski pojmovi

Počalji od Avramova taj Uto Nov 15, 2011 12:05 am

Vulin ::Ima. Al' mož' da ima i veze sa ženskom logikom. Što je ovde verovatnije.

Pre nego što pročitam uvodni post samo jedna opaska. Vulin, od kada se logika deli na dve discipline od kojih je jedna "ženska logika"?

P.S. Tema je prekrasna. Pisaću samo da nabavim miša.

____________________________________________________________________________________
Πάντα ῥεῖ
Метнуше замку ногама мојим и стегоше душу моју,
ископаше преда мном јаму и сами падоше у њу. (Псалм Давидов, 57.6)
avatar
Avramova
Legendarni član

Broj poruka : 69583
Datum upisa : 07.03.2010

Nazad na vrh Ići dole

Re: Filozofski pojmovi

Počalji od Vulin taj Uto Nov 15, 2011 12:19 am

avatar
Vulin
Prijatelj foruma
Prijatelj foruma

Broj poruka : 7987
Datum upisa : 28.09.2011

Nazad na vrh Ići dole

Re: Filozofski pojmovi

Počalji od Vulin taj Uto Nov 15, 2011 12:23 am

avatar
Vulin
Prijatelj foruma
Prijatelj foruma

Broj poruka : 7987
Datum upisa : 28.09.2011

Nazad na vrh Ići dole

Re: Filozofski pojmovi

Počalji od Vulin taj Uto Nov 15, 2011 12:25 am

avatar
Vulin
Prijatelj foruma
Prijatelj foruma

Broj poruka : 7987
Datum upisa : 28.09.2011

Nazad na vrh Ići dole

Re: Filozofski pojmovi

Počalji od Vulin taj Uto Nov 15, 2011 12:38 am

Valjda se Jurivaka neće naljutiti što mu kvarim temu.
avatar
Vulin
Prijatelj foruma
Prijatelj foruma

Broj poruka : 7987
Datum upisa : 28.09.2011

Nazad na vrh Ići dole

Re: Filozofski pojmovi

Počalji od Jurivaka taj Uto Nov 15, 2011 1:01 am

Vulin ::Valjda se Jurivaka neće naljutiti što mu kvarim temu.
Ja ne, ako se moderator ne naljuti.
Uzgred, vjerovatno si pogrešno otkucao entinem, umjesto entimem. To je više izraz koji se koristi u logici nego u filozofiji.
avatar
Jurivaka
Profi član
Profi član

Broj poruka : 1704
Datum upisa : 22.09.2011

Nazad na vrh Ići dole

Re: Filozofski pojmovi

Počalji od inspy taj Uto Nov 15, 2011 1:06 am

да, ово са купаћим је шиз, има тога превише..шминка,високе штикле нпр...која је ту логика да се ломиш (ово ми омиљена реч-ШТИКЛА :albino: )
него, чудно како нема толико женских филозофа............
avatar
inspy
Profi član
Profi član

Broj poruka : 3239
Datum upisa : 09.04.2010
Lokacija : Бгд.

Nazad na vrh Ići dole

Re: Filozofski pojmovi

Počalji od Fraya taj Uto Nov 15, 2011 2:25 pm

Jurivaka ::
Vulin ::Valjda se Jurivaka neće naljutiti što mu kvarim temu.
Ja ne, ako se moderator ne naljuti.
Uzgred, vjerovatno si pogrešno otkucao entinem, umjesto entimem. To je više izraz koji se koristi u logici nego u filozofiji.

Ma ne brini, niko se nece naljutiti,Mozda eventualno ja ,jer smatram tvoju temu jako zanimljivom,
ali kada vidim neke gole zene koje Vulin stavlja,motive ne razumem,onda ces verovatno
sam citati svoju temu. Kao da namerno neko zeli da ti torpedira temu,.Meni je to neshvatljivo,
ali ne znaci i da ne postoji.
avatar
Fraya
Profi član
Profi član

Broj poruka : 2139
Datum upisa : 19.04.2010
Lokacija : suncana strana sokaka

Nazad na vrh Ići dole

Re: Filozofski pojmovi

Počalji od Jurivaka taj Uto Nov 15, 2011 2:55 pm

Fraya ::

Ma ne brini, niko se nece naljutiti,Mozda eventualno ja ,jer smatram tvoju temu jako zanimljivom,
ali kada vidim neke gole zene koje Vulin stavlja,motive ne razumem,onda ces verovatno
sam citati svoju temu. Kao da namerno neko zeli da ti torpedira temu,.Meni je to neshvatljivo,
ali ne znaci i da ne postoji.
Pa, sad, nisu ni meni shvatljivi Vulinovi motivi da na ovu temu lijepi gole žene, em je to nespojivo sa temom, em je čisti spam. Međutim, o tome računa trebaju voditi moderatori koji su zaduženi za ovaj dio foruma. Very Happy
avatar
Jurivaka
Profi član
Profi član

Broj poruka : 1704
Datum upisa : 22.09.2011

Nazad na vrh Ići dole

Re: Filozofski pojmovi

Počalji od Fristajlo taj Uto Nov 15, 2011 3:26 pm

Vulin je razuman tip, i ne verujem da mu je bila namera da ometa temu; možda ilustracije njegovih teza nisu baš za ovu temu, ali ne može se reći da nisu i precizne...
Sve u svemu, ne verujem da će nastaviti s tim, pa vi nastavite sa temom...

Fristajlo
Legendarni član

Broj poruka : 19643
Datum upisa : 17.03.2010
Lokacija : Beograd

Nazad na vrh Ići dole

Re: Filozofski pojmovi

Počalji od Miško taj Uto Nov 15, 2011 3:49 pm

Filozofija - Nauka, koja proučava prirodu sveta,njegovo uređenje i položaj čoveka u njemu; proučavanje bit i bistva onoga što jeste; sposobnost razmišljanja , raspravljanja o opštim životnim pitanjima. A ponekad i -"mlaćenje prazne slame"...
avatar
Miško
Počasni član
Počasni član

Broj poruka : 1957
Datum upisa : 19.03.2011

Nazad na vrh Ići dole

Re: Filozofski pojmovi

Počalji od Miško taj Uto Nov 15, 2011 3:56 pm

Avramova ::[P.S. Tema je prekrasna. Pisaću samo da nabavim miša.
Avi, gde ti to miš pobeže ?
avatar
Miško
Počasni član
Počasni član

Broj poruka : 1957
Datum upisa : 19.03.2011

Nazad na vrh Ići dole

Re: Filozofski pojmovi

Počalji od Vulin taj Uto Nov 15, 2011 5:05 pm

@ Jurivaka

Hvala za mirnu i trezvenu reakciju. Stoički si to podneo. Nije mi bila namera da ti upropaštavam temu, ali General je pitao, pa sam morao da joj ilustrujem. To si uostalom već skont'o.
Uzgred, vjerovatno si pogrešno otkucao entinem, umjesto entimem. To je više izraz koji se koristi u logici nego u filozofiji.
Moguće, jebem li ga. Davno beše... Nego, šta ono bi logika? Pa valjda deo filozofije koji se bavi misaonim procesima i zakonitostima ispravnog zaključivanja...

@ Fraja

Da si muško - skontala bi. I turala bi gole žene svuda.


@ Fristajlo.

Evo, neću. "Keve mi Nevenke". Nema golih žena.
Bar na ovoj temi.


@ General

U, jeb'o te, ja mislio da za pisanje koristiš tastaturu.
avatar
Vulin
Prijatelj foruma
Prijatelj foruma

Broj poruka : 7987
Datum upisa : 28.09.2011

Nazad na vrh Ići dole

Re: Filozofski pojmovi

Počalji od Jurivaka taj Uto Nov 15, 2011 5:36 pm

Vulin ::@ Jurivaka

Hvala za mirnu i trezvenu reakciju. Stoički si to podneo. Nije mi bila namera da ti upropaštavam temu, ali General je pitao, pa sam morao da joj ilustrujem. To si uostalom već skont'o.
Uzgred, vjerovatno si pogrešno otkucao entinem, umjesto entimem. To je više izraz koji se koristi u logici nego u filozofiji.
Moguće, jebem li ga. Davno beše... Nego, šta ono bi logika? Pa valjda deo filozofije koji se bavi misaonim procesima i zakonitostima ispravnog zaključivanja...
.
logika - (grč. logos = riječ, govor, razum, zakon) dio filozofije koji izučava ispravnost oblika misli.
Kao što vidiš to je i napisano u objašnjenju riječi "logika". Ona je dio filozofije i ima još mnogo specifičnih izraza koji se striktno odnose na logiku, a kojih nema u ovom malom leksikonu. Možda se i oni mogu ovdje dodati, a to može uraditi svako od nas ako to želi. Jedini uslov za redakciju leksikona je da redaktor mora biti punoljetan i ozbiljan
avatar
Jurivaka
Profi član
Profi član

Broj poruka : 1704
Datum upisa : 22.09.2011

Nazad na vrh Ići dole

Re: Filozofski pojmovi

Počalji od Vulin taj Uto Nov 15, 2011 5:43 pm

E, do пениса!


Poslednji izmenio Fristajlo dana Uto Nov 15, 2011 6:10 pm, izmenjeno ukupno 1 puta (Razlog : изменио модератор, јербо је преходна верзија била мало, онако, јел'те...)
avatar
Vulin
Prijatelj foruma
Prijatelj foruma

Broj poruka : 7987
Datum upisa : 28.09.2011

Nazad na vrh Ići dole

Re: Filozofski pojmovi

Počalji od Jurivaka taj Uto Nov 15, 2011 8:34 pm

Vulin ::E, do пениса!
Filozovski, nema šta!
avatar
Jurivaka
Profi član
Profi član

Broj poruka : 1704
Datum upisa : 22.09.2011

Nazad na vrh Ići dole

Re: Filozofski pojmovi

Počalji od Sponsored content


Sponsored content


Nazad na vrh Ići dole

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh


 
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu