Navigacija
 Portal
 Forum
 FAQ
Ko je trenutno na forumu
Imamo 31 korisnika na forumu: 2 Registrovanih, 0 Skrivenih i 29 Gosta :: 1 Provajder

Davidova, Klaudije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 309 dana Pon Jan 09, 2012 11:51 pm
Zadnje teme
https://s30.postimg.org/9t5o9ultt/weather2umbrella.jpg
Traži
 
 

Rezultati od :
 


Rechercher Napredna potraga


Mandrakov strip-cafe

Strana 1 od 21 1, 2, 3 ... 11 ... 21  Sledeći

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole

Mandrakov strip-cafe

Počalji od digitalmandrak taj Pon Maj 17, 2010 1:00 am

Ovo ce biti Idejino strip-cose,mesto gde cemo moci pricati o stripovima,omiljenim strip junacima,kao i postavljati stripove koji se mogu citati online Very Happy ...

Dobrodosli Very Happy
avatar
digitalmandrak
Supermoderator
Supermoderator

Broj poruka : 12500
Datum upisa : 22.03.2010
Lokacija : Kruska

Nazad na vrh Ići dole

Re: Mandrakov strip-cafe

Počalji od digitalmandrak taj Pon Maj 17, 2010 1:13 am

ALAN FORD



Alan Ford je legendarni strip italijanskih autora Maxa Bunkera (Luciano Secchi) i Magnusa (Roberto Raviola), koji se štampa od 1969. godine. Strip je parodija na glamurozne tajne agente, poput Džejmsa Bonda. Lik glavnog junaka, Alana Forda, Magnus je nacrtao po uzoru na britanskog glumca Pitera O Tula, dok je u liku Boba Roka dao sopstvenu karikaturu.

Mada se radnja prvih nekoliko epizoda odvija uglavnom oko tajnog agenta Forda, kasnije on postaje samo jedan od ravnopravnih junaka. Grupa TNT je skup neobičnih tajnih agenata koji deluju iz cvećare u Nju Jorku, koja predstavlja masku za njihov tajni štab. Oni su lenji i nekompetentni, ali pametni i lukavi. Njihovu šarolikost ujedinjuje pod gvozdenom pesnicom nepokolebljivi vođa, hiljadugodišnji paraplegičar, Broj jedan, koji naplaćuje milione za usluge grupe TNT, dok njegovi potčinjeni od toga nemaju velike finansijske koristi, naprotiv stalno gladuju i obučeni su u dronjke.

Strip, na urnebesan način, kritikuje zapadnjačku, kapitalističku kulturu.

Nakon prvog pojavljivanja (u maju 1969.), strip za veoma kratko vreme doživljava ogroman uspeh u Italiji i na prostoru bivše SFRJ u kojoj je postao najprodavaniji, dok u drugim država prolazi gotovo nezapaženo. U SFRJ dogogodišnji izdavač je bio zagrebački Vijesnik, dok ga je nakon raspada u Srbiji nakratko izdavala kuća Maverik. Poslednjih godina strip redovno izlazi svakog meseca u izdanju izdavačke kuće Color Press iz Novog Sada.

Grupa TNT:

* Alan Ford je siromašni plavokosi mladić koji je odrastao u sirotištu. Vrlo je naivan i dobrodušan, pa ga često iskorišćavaju. Igrom slučaja i zamene identiteta postaje tajni agent i član grupe TNT.

* Vođa grupe TNT je Broj 1, starac u kolicima i sa dugacčkom bradom. O njemu lično se ne zna gotovo ništa. On, međutim, ima malu crnu knjižicu u kojoj se nalaze podaci i gresi iz prošlosti o svemu i svakome. Broj 1 je izuzetno škrt, pa sve finansijske uspehe grupe zadržava za sebe, a svojim ljudima daje tek mrvice. Često zna i ispričati poneku istorijsku priču gde se uz poznate istorijske ličnosti, pa čak i iz davne prošlosti, pojavljuje i on lično.

* Robert Bob Rok je niskog rasta i ima veliki nos. Zbog toga je vrlo iskompleksiran i tankih živaca. U večnoj je svađi sa svima. Ima tri brata, Tima, Toma i Tumba, koji su ranije bili kriminalci. Njihov otac je poginuo u pljački banke, a majka je pogubljena na električnoj stolici.

* Sir Oliver je Englez i uvek je u odelu, sa polucilindrom. Najsposobniji je član grupe, ali ima nezgodnu naviku da ukrade sve što mu dođe pod ruku.

* Grunf je pronalazač koji je u stanju da za neverovatno malo novca stvori najrazličitije naprave. Ti izumi gotovo uvek rade, ali skoro nikada onako kako bi trebalo. Grunf je nemačkog porekla, a njegovi preci su se prezivali Grunt. Kada su doselili u Ameriku, onda su to prezime "... iz temelja promijenili u Grunf". Grunf često nosi majice sa najrazličitijim natpisima npr. Tko leti vrijedi, tko vrijedi leti, tko ne leti ne vrijedi ili Bolje nečastan uzmak nego častan poraz.

* Šef je nekada bio zamenik Broja 1, a sada samo spava u cvećari.

* Jeremija je čovek koji boluje od svih mogućih bolesti i neprestano kuka kako će umreti. Najbolja mu je izjava: Imam čir na dvanaestercu koji će uskoro prijeći na trinaesterac!

* Postoje i brojne životinje koje dele sudbinu članova grupe TNT. To su pas Nosonja, brbljivi papagaj Klodovik, mačka Prudi ...

Sporedni likovi:

Uz članove grupe TNT postoje i niz sporednih likova koji se uvek iznova pojavljuju:

* Njihov komšija je stari penzioner koji se stalno svađa sa njima jer u životu nema pametnijeg posla.

* Brok je ne previše sposoban policijski inspektor.

* General Vor (Rat) poverava Broju 1 zadatke od nacionalne važnosti koji su, naravno, dobro plaćeni...

Negativci:

* Tromb je glavn negativac ranih epizoda Alana Forda. On je ludak koji želi da uništi svijet, debeljko sa manijakalnim namerama, parodija na negativce serijala o Džemsu Bondu.

* Superhik je najveći neprijatelj Grupe TNT. On krade od siromašnih i nemoćnih da bi dao bogatima; poređenje sa Robinom Hudom je neizbežno. Po danu je smetlar i zbog toga ne voli siromašne ljude, jer oni bacaju smeće posvuda. Doživeo je nesreću u kojoj se zamalo utopio u hiljadama litara alkohola iz neke fabrike. Tada je dobio veliku moć i u stanju je svakoga savladati svojim alkoholnim zadahom.

* Bela Džozef je ženski lik (velika Superhikova ljubav) -- takođe neprijatelj grupe TNT. Krasi je impozantna veličina, bradavica na nosu i trodnevna brada. Bela Džozef ima i svoj alter-ego, pevačicu Morganu, koja je uvedena u epizodi "Ljepotica iz Rija" kao misteriozni neprijatelj grupe TNT u koju je zaljubljen Broj 1. Tek epizoda "Morganina tajna" otkriva da je Morgana ustvari Bela Džozef koju je Superhik prodao u Brazilu, pa ju je otkupilo neko brazilsko pleme koje je htelo da je žrtvuje. Ipak, izbavio ju je vrač protivničkog plemena i dao joj zanosan izgled koji ona želi da iskoristi protiv grupe TNT.

* Gumifleks je bitno opasniji, uporniji i efikasniji neprijatelj grupe TNT. Tajanstvena osoba gumenog lica, koja neverovatnom lakoćom menja izgled i identitet.
avatar
digitalmandrak
Supermoderator
Supermoderator

Broj poruka : 12500
Datum upisa : 22.03.2010
Lokacija : Kruska

Nazad na vrh Ići dole

Re: Mandrakov strip-cafe

Počalji od digitalmandrak taj Sre Maj 26, 2010 3:53 pm

DILAN DOG





Dilan Dog je lik iz stripa koji je stvorio italijanski pisac i novinar Ticijano Sklavi za italijansku izdavačku kuću "Serđo Boneli Editore", tj. "Boneli Komiks". Prvi broj je izašao u Italiji 1986. godine i Dilan Dog je već nakon nekoliko brojeva postigao veliku popularnost.

Početkom devedesetih godina prošlog vijeka, Dilan je u cijelom svijetu izlazio u mjesečnom tiražu većem od 1.000.000 primjeraka. "Dark Hors Komiks" je izdavao englesku verziju Dilana Doga, a u bivšoj Jugoslaviji objavljivao ga je novosadski "Dnevnik".
Izgled Dilana Doga je inspirisan engleskim glumcem Rupertom Everetom.
Dilan Dog je siromašni istražilac noćnih mora koji prkosi cijeloj tradiciji horora osobinama nadrealizma i antiburžoaske retorike. Prava čudovišta u mnogim ovim pričama su ljudska bića.
Serija je uglavnom smještena u Londonu, gdje protagonista živi, iako povremeno putuje negdje drugo. Njegova odjeća je jedna od definišućih osobina ovog lika: On je uvijek isto obučen, u crvenoj majici, crnoj jakni i plavim pantalonama.
Nakon smrti svoje žene Lili Konoli, po savjetu inspektora Bloka, koji je bio njegov pretpostavljeni dok je Dilan radio u Skotland Jardu, kupio je 12 identičnih kompleta.
Inspektor Blok je jedan od glavnih sporednih likova u seriji, zajedno sa Dilanovim pomoćnikom Gručom, koji je nastao po uzoru na nekadašnjeg komičara Gruča Marksa.
Dilan živi sa Gručom u Grejven Roudu 7, u stanu prepunom zastrašujućih skulptura sa zvonom koje ne zvoni već urliče. Njegovi hobiji su sviranje klarineta i pravljenje maketa brodova. Ima mnogo strahova, među kojima su strah od slijepih miševa i visine. Dilan je takođe posebno podložan bolesti putovanja, što je razlog zašto rijetko putuje. Nekadašnji alkoholičar, sad skoro nikada ne pije. Vegetarijanac je. Takođe je beznadežni romantik koji voli i izgubi novu devojku u skoro svakom broju.
Mnoge od brojnih žena s kojima je povezan podsjećaju na njegovu majku Morganu, a dramatično se sukobljava sa tamnom stranom svog oca- Ksabarasa - čija je ličnost podijeljena, za koju se čini da aludira na ambivalentnost njegove očinske figure i na Dilanova osjećanja prema njemu. A sam Ksabaras je opsjednut pronalaskom seruma koji daje besmrtnost.
Inspektor Blok, Dilanov šef dok je on radio u Skotland Jardu, je ostao njegov prijatelj i zamjena za oca čak i kada je glavni junak napustio službu. Blok i Dilan često jedan drugome pomažu u rješavanju slučajeva. Blok je racionalniji i prizemniji od Dilana i često odbacuje objašnjenja o natprirodnom. On je star, ali sposoban policajac koji sanja o penziji. Iako mu Dilan stvara mnogo problema, Blok je takođe na mukama zbog svog potčinjenog Dženkinsa, ograničenog i nesposobnog saobraćajca. Njegov izgled je inspirisan engleskim glumcem Robertom Morlijem.
Gručo je oličenje Gruča Marksa čiji je karakter postao njegova stalna ličnost. On živi i radi sa Dilanom kao njegov pomoćnik. Gručova šašava, neubičajena ličnost, pomaže u smirivanju Dilanove zlovoljnosti. On uživa u šalama i ženama, sa kojima nema sreće kao njegov poslodavac. Takođe, podsjeća na svog šefa kada su njihove finansije u lošem stanju, pojavljuje se sa pištoljem u pravom trenutku - ne može sam da puca, ali uvijek baca pištolj Dilanu u ruke - i kuva čaj. U skoro svakom broju Gručo napravi jednu ili dvije šale koje dosađuju Dilanu i osobi koja ih sluša. Na primjer: "Nekada sam imao psa koji je znao da kaže svoje ime. Zvao se Bau".
Serija je debitovala u oktobru 1986. brojem sa naslovom "Zora živih mrtvaca" koju je osmilio Ticijano Sklavi i ilustrovao Anđelo Stano. Ona se pokazala kao veliki izdavački uspjeh u godinama koje su slijedile. Maja 2003. je izašao dvjestoti broj, koji je osmislila Paola Barbato, a ilustrovao Bruno Brindizi.
Prva serija ponovo štampanih izdanja je izašla jula 1990, druga juna 1991, a treća juna 1996. godine, ovaj put nazvana "Kolekcija".
Februara 1997. je izdat "Super Book", tromjesečno izdanje koje je ponovo objavilo specijalne brojeve koji su štampani prethodnih 10 godina.


avatar
digitalmandrak
Supermoderator
Supermoderator

Broj poruka : 12500
Datum upisa : 22.03.2010
Lokacija : Kruska

Nazad na vrh Ići dole

Re: Mandrakov strip-cafe

Počalji od ostensibly taj Sre Maj 26, 2010 4:28 pm

Bolje je zivjeti milijun godina kao milijunas, nego tjedan dana kao siromah... Ta mi je omiljena


E... A Marti Misterija?
avatar
ostensibly
Napredni član
Napredni član

Broj poruka : 951
Datum upisa : 15.04.2010
Lokacija : Toronto

Nazad na vrh Ići dole

Re: Mandrakov strip-cafe

Počalji od digitalmandrak taj Sre Maj 26, 2010 4:48 pm

Samo polako...Idemo redom

Ili ona:"Tko leti vrijedi,tko vrijedi leti,tko ne leti ne vrijedi"
avatar
digitalmandrak
Supermoderator
Supermoderator

Broj poruka : 12500
Datum upisa : 22.03.2010
Lokacija : Kruska

Nazad na vrh Ići dole

Re: Mandrakov strip-cafe

Počalji od Fristajlo taj Uto Jun 01, 2010 5:17 pm

Ako kaniš pobijediti- ne smiješ izgubiti...

Fristajlo
Legendarni član

Broj poruka : 19643
Datum upisa : 17.03.2010
Lokacija : Beograd

Nazad na vrh Ići dole

Re: Mandrakov strip-cafe

Počalji od digitalmandrak taj Pon Jun 07, 2010 9:42 pm

"Ovde lezi onaj koga vise nema" ::

A dijalozi..."Evo ti roge,ishlapjeli starce" ili "Vuci se ovamo,mjesance buhe i nosoroga..."
avatar
digitalmandrak
Supermoderator
Supermoderator

Broj poruka : 12500
Datum upisa : 22.03.2010
Lokacija : Kruska

Nazad na vrh Ići dole

Re: Mandrakov strip-cafe

Počalji od digitalmandrak taj Sre Jul 07, 2010 1:42 am



1926. godine u Parizu rođen je jedan od najvećih strip scenarista Rene Goscinny. Svoje djetinjstvo je proveo u Argentini, ali ga život vodi dalje, najprije u New York gdje sreće budućeg suradnika Morissa (Maurice de Bevere, kreator Taličnog Toma), zatim u Brussels gdje sreće još jednog važnog budućeg suradnika liera i konacno nazad u Pariz, gde upoznaje Alberta Uderza. Posebno je značajna njegova suradnja sa Uderzom, sinom italijanskih emigranata koji je svoje prve radove objavljivao već u trinaestoj godini. 1959. godine u Parisu je formiran dječji magazin "Pilote", u kome je Uderzo započeo dva stripa. Jedan u suradnji sa lierom, a drugi usporedo sa Goscinnyem. Bila je to epizoda pod nazivom Asterix le Gaulois (Asterix Gal), koja je u cjelini objavljena 1961. u izdanju izdavačke kuće Dargaud u tiražu od skromnih 6 000 primjeraka. Suradnja Goscinnyja i Uderza datira jos iz 1951. U prvih deset godina partnerstva ova dva strip maga kreirala su nekoliko junaka, među kojima je najzapaženiji svakako Oumpahpah, koji se smješten u Americi 18-og vijeka.

Kada su počeli rad na Asteriksu, došlo je do nesuglasica između Goscinnyja i Uderza oko toga kako bi trebao izgledati glavni junak. Uderzo je Asteriksa zamišljao kao ogromnog ratnika koji snagom rješava probleme na koje nailazi. Pobijedila je ipak Goscinnyjeva mašta koji je smatrao da bi Asteriks trebao biti simpatični, mali, lukavi ratnik. Njemu su ipak pridružili i jednog velikog, ali glupog prijatelja, kao vjernog pratioca. Tako je nastao i Obeliks. Imena su u stripu formirana tako što je na duhovit korijen dodavan nastavak rix (keltska varijanta latinskog rex-kralj). S obzirom da su epizode Asteriksa u narednih četrdeset godina prevedene na preko sto jezika i dijalekata, ne čudi što su imena ostalih pratećih junaka različita ne samo od zemlje do zemlje, već i od izdavača do izdavača. Tako su se Asteriks i Obeliks u prvom pojavljivanju na ovim prostorima 9. 10. 1966. u Politici Ekspres zvali Zvezdoje i Trboje, Galija je bila Medovina, a selo u kojem se odigrava radnja Mala Mokra Medovina.

Asteriks je rađen u žanru komičnog istorijskog stripa. Glavni junaci su Gali Asteriks, plavokosi, omaleni, hrabri i lukavi ratnik i Obeliks, ogromni, glupi, ali ratnik velikog srca u svojim prepoznatljivim plavo-bijelim hlačama i sa riđim pletenicama. Pustolovine u kojima sudjeluju ova dva junaka vremenski su postavljene u 44. g.p.n.e., u period u kome je prema povijesnim izvorima cijela Galija bila pokorena od strane Rimljana. "Cijela? Ne! Jedno selo nepokornih Gala i dalje se uspješno odupire osvajaču." Ovom uvodnom rečenicom je u posljednjih četrdeset godina počinjao svaki od tridesetjednog strip albuma koliko ih je do danas objavljeno. Ovo selo na obali Atlantika opkoljeno je sa četiri rimska utvrđena logora. Stanovnici sela se odupiru najezdi Rimljana zahvaljujući čarobnom napitku koji im spravlja seoski druid i koji im daje nadčovječju snagu, tako da za njih "mlatiti Rimljane" predstavlja pravu zabavu. Obeliks je kao mali upao u kazan sa čarobnim napitkom, pa mu on više nije ni potreban (iako on stalno traži svoju porciju). S druge strane, Rimljani patroliranje u blizini galskog sela doživljavaju kao svojevrsnu kaznu jer to obično završava gadnim batinama.

Pustolovine Asteriksa i Obeliksa nisu ograničene samo na Galiju, već su njih dvojica tokom svojih avantura stizali do Egipta, Britanije, Grčke, Španjolske, Korzike, Švicarske, Belgije, Njemačke, pa čak i do Indije i Amerike. Goscinny je u svojim tekstovima punim satire ismijavao karakteristike raznih naroda te su mu mnogi prigovarali da je rasist, ali on je i same Gale prikazao kao sve drugo samo ne savršene ljude, pa se moze reći da je on ismijavao ljudske mane koje su karakteristične od podneblja do podneblja. Ali ni pojedinci nisu pošteđeni, pošto likovi koji se pojavljuju u stripu nisu ništa drugo nego karikature stvarnih ličnosti. Neke od tih ličnosti su iz privatnih života Uderza i Goscinnyja, a većina ih je iz javnog života Francuske i ostatka svijeta, kao i iz kulturnih i umjetničkih djela svjetske baštine. Tako možemo naići na rimskog špijuna sa licem Seana Conerryja ili židova sa licem Gregory Pecka. Pojavljuju se i Don Cihot, Frankenstein, Stan Laurel i Oliver Hardy, a u ulozi vječno nasamarenih pirata su glavni junaci lierova stripa "Ridjobradi". U stripu nije zaobiđen ni sadašnji predsjednik Francuske Jacques Shirac.

Osim Asteriksa i Obeliksa, junaci koji su našli stalno mjesto u stripu su seoski starješina koji vrlo drži do svog autoriteta, druid koji sprema čarobni napitak, seoski bard koji sve iritira svojim pjevanjem, kao i ostali stanovnici sela od kojih je svaki vrlo plastično dočaran kao živi lik, kako karaterno, Goscinnyjevom zaslugom, tako i fizički Uderzovom zaslugom. Neprijatelji Asteriksa i Obeliksa su na prvom mjestu Rimljani sa Julijem Cezarom na čelu. Tu su zatim i prije spomenuti pirati čiji brod strada u gotovo svakoj epizodi. Vrijedi spomenuti i neustrašive Normane, Gote, kao i Vikinge, mada su ostali narodi uglavnom u prijateljskim odnosima sa Galima, u zajedničkoj borbi protiv Rimljana.

Asteriks je objavljivan u mnoštvu izdanja na stotinjak jezika u ukupnom tiražu od blizu 300 000 000 primjeraka. Prvi broj je štampan u 6 000 primjeraka, a prava ekspanzija Asteriksa počinje 1965. godine sa šestom epizodom Asterix et Cleopatre. Primjera radi, 29. epizoda La rose et la Glaive, prodana je samo u Francuskoj u 7 000 000 primeraka. Mnoge Asteriksove avanture su ekranizirane, što kao crtani, što kao igrani filmovi. A 1989. godine je na periferiji Parisa otvoren i veliki Asteriksov zabavni park.

Originalna francuska izdanja su izlazila najprije u Dargaud ediciji od 1961. do 1979. godine, a zatim je Uderzo osnovao svoju izdavačku kuću Albert Rene u kojoj se pojavilo poslednjih sedam epizoda. Nažalost, 1977. godine je Goscinny iznenada umro od srčanog napada u 51. godini života. Ostavio je za sobom Uderzu scenario za 24. Asteriksovu avanturu Asterix chez les Belges. Od tada Uderzo radi sam i scenario i crtež. Radi sporo, bez žurbe i takav rad daje sjajan rezultat. Mada on kaže da se po humoru ne moze mjeriti sa Goscinnyjem, njegove epizode ne zaostaju za onim ranijim. Iz poštovanja prema pokojnom prijatelju i danas navodi njegovo ime kao ime scenariste u novim epizodama. Pored svih priznanja Uderzo je odlikovan i prestižnim ordenom francuske Legije časti. Ono što razlikuje njegov rad od rada ostalih crtača je fantastična scenografija, vjerno prenesena na papir. Panorame antičkih gradova su dovedene do savršenstva. Ipak treba spomenuti i to da sjajan odabir uglavnom toplih boja nije Uderzova zasluga, jer je on daltonista. Njegov opus se danas koristi kao literatura na fakultetima umjetnosti širom svijeta.

Sve su veći razmaci izmedju dvije Uderzove epizode Asteriksa. Poslije dužeg rada javlja mu se bol u desnoj ruci, sto je profesionalna bolest crtača. Uderzo je zakonski sredio da nijedan crtač i scenarist ne mogu da nakon njegove smrti preuzeti rad na Asteriksu. Tako će nakon njega Asterix otići u mirovinu zauvijek, ali nam iza njega i Goscinnyja ostaje preko trideset neponovljivih priča!

avatar
digitalmandrak
Supermoderator
Supermoderator

Broj poruka : 12500
Datum upisa : 22.03.2010
Lokacija : Kruska

Nazad na vrh Ići dole

Re: Mandrakov strip-cafe

Počalji od digitalmandrak taj Sre Jul 07, 2010 1:51 am

avatar
digitalmandrak
Supermoderator
Supermoderator

Broj poruka : 12500
Datum upisa : 22.03.2010
Lokacija : Kruska

Nazad na vrh Ići dole

Re: Mandrakov strip-cafe

Počalji od digitalmandrak taj Sre Jul 07, 2010 2:00 am

ZAGOR




1960. godine susreću se Sergio Bonelli, mladi
scenarist i sin Gianluigi Bonellija i Gallieno
Ferri
, mladi i perspektivni crtač. Vrlo brzo među njima nastaje
veliko prijateljstvo koje zatim prelazi i u poslovnu suradnju iz koje
se 1961. godine rađa lik interesantnog naziva Zagor (
ustvari radi se o skraćenici od Za-gor Te-nay, što na
dijalektu Anglokina znači "Duh sa sjekirom"). Naravno,
samo ime nema veze sa stvarnim dijalektom, pretpostavlja se da je Sergio
Bonelli uzeo slog "Za" od "Za-La-Mort", popularnog
junaka talijanskog nijemog filma, dok se za slog "gor" pretpostavlja da
dolazi od "Gordon". Prvobitno ime koje je Sergio Bonelli izabrao je bilo
Ajax, po poznatom heroju iz grčkih mitova, ali je od
njega odustao kad je vidio da postoji deterdžent istog imena!

Glavne odrednice ovog junaka su pustolovina i akcija, uz
primjese horora, kriminalistike i pogotovo u zadnje vrijeme fantastike.
Inspirirani nekim strip junacima ( Superman, Tarzan
...) Sergio Bonelli i Gallieno Ferri stvorili su lik atletskog izgleda,
velikih fizičkih predispozicija i zanimljivog prepoznatljivog kostima.
Vremenski period u kojem se odvijaju pustolovine je prva polovica 19.
stoljeća, točnije period između 1820. i 1840. godine na području
Sjeverne Amerike. Glavno mjesto radnje u Zagorovom svijetu je Darkwood,
Zagorovo kraljevstvo, izmišljena šuma smještena na području Sjeverne
Amerike u blizini Velikih jezera i Kanade, u kojoj Zagor obitava
smješten u kolibi na malenom otočiću u Darkwoodskoj močvari, okružena
živim pjeskom koji drži na distanci mnoge nepozvane goste! Darkwood osim
močvare predstavlja veliko područje u kojem obitavaju mnoga indijanska
plemena kao i vojnička utvrđenja, traperske kolibe i manji gradovi u
kojima žive pretežno bijelci. Između svih njih Zagor se trudi postići
potrebnu ravnotežu sklada i razumijevanja, ponekad na granici incidenta i
većih problema sa pokojim izgubljenim životom i razaranjem, a ponekad
na miran način i bez nepotrebnih žrtava.

Naravno, pustolovnog duha Zagor nerijetko kreće na daleka putovanja
ostavljajuči Darkwood iza leđa, najčešče odazivajuči se da bi pomogao
prijateljima. Uz to što je proputovao gotovo cijelu Sjevernu Ameriku
posjetio je i Artik, Greenland, Škotsku, Karibe pa čak i Afriku.

Zagor je klasičan heroj, čovjek koji mrzi nepravdu i koji je svoj
život je posvetio borbi protiv kriminalaca i zlikovaca najnižeg kova.
Njegovo pravo ime je Patrick Wilding. Još dok je bio
dječak preživio je strašnu tragediju u kojoj gubi roditelje. Zagor se
spašava zahvaljujuči ocu koji ga baca u rijeku iz koje ga nešto kasnije
izvlači Wandering Fitzy, simpatični lutalica i filozof
koji je napustio civilizaciju da bi živio u miru i tišini u prirodi.
Fitzy zamjenjuje Zagoru izgubljenog oca i podučava ga mnogim vještinama.
Upravo njegovom zaslugom Zagor savladava vještinu rukovanja sjekirom do
savršenstva. U konačnom obračunu Zagor ubija Salomona Kinskya, ubicu
svog oca, koji mu na samrti otkriva pravu istinu o njegovom ocu, ali i
gubi svog drugog oca i mentora Wandering Fitzya koji je stradao u
okršaju. Mladi Patrick Wilding se zaklinje kako če se
do kraja života boriti protiv nepravde, a slučajan susret sa glumačkom
skupinom Sullivanovih rezultira osmišljavanjem kostima (crvene majice sa
žutim krugom u kojem je lik orla sa raširenim krilima, koji znači da je
Zagor izaslanik Manitua) i novog imena .

Kao i svaki superheroj koji drži do sebe, tako i Zagor ima svog
vjernog pomoćnika i suputnika u brojnim avanturama. Don Chice
Felipe Cayetano Lopez y Martinez y Gonzales
ili kraće Čiko
je simpatični, prožrdljivi nespretni Meksikanac, kombinacija izmeđju
komičnog "sidekicka" i Sanča Panse, koji stalno upada u
nevolje nadmudrujući se sa sumnjičavim barmenima pokušavajući dobiti
ručak na kredit, u čemu mu često pomaže Trampy,
simpatični lutalica kojemu Čiko uvijek pokvari "savršeni posao". Kao i
Zagor, i Čiko ima svoje indijansko ime - "maleni čovjek sa
velikim trbuhom"
. Osim Čika, Zagor ima još mnogo prijatelja od
kojih ćemo spomenuti samo neke.Tonka, poglavica Mohawka
i Zagorov krvni brat i vjeran prijatelj koji zna za mnoge Zagorove
tajne i trikove kojima se Duh sa sjekirom koristi da bi održao mir u
Darkvudu no nikada ga zbog toga nije manje poštovao; Digging
Bill
, smušeni tragač za blagom, čija velika želja da konačno
pronađe zakopano blago vrlo često uvlači Zagora i Čiku u potpuno
neplanirane pustolovine u kojima ih čekaju brojne neprilike; Kapetan Fishleg,
prekaljeni morski vuk koji je prošao mnoge pustolovine koji
zahvaljujući svojoj vjernoj posadi plovi svojim brodom “Golden
baby”
preko mnogih mora; Many eyes (nama
poznatiji kao Mnogooki), smiješni indijanski vrač koji
je dobio ime jer zbog slabog vida nosi naočale koje je prihvatio kao
odličan izum bijelaca i koji je u mnogim situacijama osmislio trikove
kojim će se Zagor poslužiti da bi pridobio volju poglavica Darkwooda; Doc
Lester
, predstavnik trapera i veliki Zagorov prijatelj koji
nadimak Doc nosi s razlogom; naime dok je bio u civilizaciji bio je
zubar.

Osim brojnih prijatelja, tu su još brojniji neprijatelji, među
kojima se najviše ističe Hellingen, zasigurno najveći
Zagorov neprijatelj. Ovaj izopačeni ludi genij sa izumima ispred
njegovog vremena postavio je na noge golemog Titana,
sagradio bojeve rakete, ostvario kontakt sa izvanzemaljcima i uspio
pobjediti smrt; baron Rakosi, vampir s kojim se Zagor
susreo nekoliko puta. Kao i Hellingen ovaj stvor ima tisuće života i
sigurno će još mnogo puta stati na put Duhu sa sjekirom; Kandrax,
Keltski druid sa magičnim moćima s kojim se Zagor također susreo
nekoliko puta.

Prvi brojevi izlaze u "striscia" formatu, da bi
nakon što je stekao veliku naklonost čitatelja u Italiji, 1965. godine
preuzima "Tex gigante" iliti "Bonelli format" i nastavlja izlaziti u
okviru edicije Zenith. Prve epizode koje su objavljene u
striscia formatu ponavljaju se u novom formatu da bi se zatim nastavilo
sa novim epizodama. Do 1980. godine glavni scenarist Zagorovih
pustolovina bio je Sergio Bonelli koji je za obavljanje
tog posla koristio pseudonim Guido Nolitta, da bi
nakon toga Zagora preuzeli Marcello Toninelli i Ade
Capone
, da bi početkom prošlog desetljeća glavni scenaristi
postali Mauro Boselli i Moreno Burattini.
Zagorove epizode pisali su i drugi poznati talijanski scenaristi kao Alfredo
Castelli
, Tiziano Sclavi, Gianluigi
Bonelli
i mnogi drugi...
Naravno, važan dio Zagorovog tima
i jedan od glavnih uzroka Zagorova uspjeha su odlični crtači, među
kojima je legendarni Gallieno Ferri, po mnogima
najbolji crtač Zagora, koji je Zagoru podario svoje lice i koji je
nacrtao sve Zagorove naslovnice, zatim stari majstori Frank
Donatelli
i Franco Bignotti koji su nažalost
preminuli, te novi val autora Carlo Raffaele Marcello, Mauro
Laurenti
, Raffaele Della Monica, Alessandro
Chiarolla
, Marco Torricelli, Gaetano
Cassaro
, Stefano Andreucci, Massimo
Pesce
, Maurizio Dotti i mnogi drugi....

Zagor je u lipnju 2001. napunio 40 godina izlaženja i čini se da će
pod sigurnim vodstvom Bosellija i Burattinija doživjeti još puno
godišnjica!

Avantura se nastavlja!
avatar
digitalmandrak
Supermoderator
Supermoderator

Broj poruka : 12500
Datum upisa : 22.03.2010
Lokacija : Kruska

Nazad na vrh Ići dole

Re: Mandrakov strip-cafe

Počalji od digitalmandrak taj Sre Jul 07, 2010 2:24 am

MISTER NO





Priča o Mister Nou službeno počinje u lipnju 1975.
godine kada je u izdanju izdavačke kuće Sergio Bonelli editore
(koja se tada zvala Editoriale Cepim) izašla prva
epizoda sa avanturama našeg junaka nazvana jednostavno "Mister No".
Kreirao ga je Sergio Bonelli koristeći pseudonim Guido Nolitta
(iza kojeg je već stajalo nekoliko uspješnih serijala, Zagor
prije svih), ali Mister No je imao malo dodirnih točaka sa ostalim
Bonellijevim junacima: nije bio western, toliko omiljen
čitateljima Texa, nije računao na zabavan i razuzdan
mix načinjen od tisuću literarnih, filmskih i strip predložaka/polaznih
točaka/varijacija na temu koji je krasio popularnog Zagora i definitvno
se odricao vedrih i veselih postulata avanture na kojima je počivao
uspjeh adolescentnih serija poput Kit Tellera ili Komandanta
Marka
. Tako na 8. stranici prvog broja na scenu stupa
dinamičan i raspjevan mladić, koga život očito nije mazio (što je
vidljivo po prerano posijedijelim zaliscima, borama smežuranom čelu i
brazgotinama koje nosi po cijelom tijelu, uspomenama iz rata) i ulazi
ravno među likove koji su ostavili dubok trag u priči o talijanskom
stripu. On se zove Jerry Drake ali za sve nas on je
jednostavno Mister No, nadimak koji je zaradio 1941. sudjelujući u
američkom dobrovoljačkom odredu "Letećih tigrova" koji
su se borili na kineskoj strani protiv japanskog agresora (koji su
između ostalog i zaslužni za to ime koje mu je dao okrutni pukovnik
Saiko), nadimak kao stvoren za njega, koji će ga pratiti dok je živ!
Mister No je uporno govorio NO (NE) japanskom pukovniku
koji ga je ispitivao i mučio, NE krutoj vojničkoj hijerarhiji i užasima
rata, NE licemjerju i lažnim vrijednostima suvremenog svijeta, NE
tlačenju slabih od strane jakih!
Mister No je Njujorčanin, veteran drugog svjetskog rata koji je
sudjelovao u brojnim bitkama (u zračnim bitkama nad Filipinima, zatočen u
logoru u Burmi, borio se na Guadalcanalu i Pacifičkim otocima,
sudjelovao u oslobođenju Rima...) i koji se osjećao nesposobnim da se
uklopi u normalan život nakon povratka iz rata. Zbog toga, u drugoj
polovici 1950. odlazi u Južnu Ameriku, u Brazil i
maleni gradić Manaus u potrazi za drugačijim životom
neopterećen problemima suvremenog čovjeka, potragom za slavom i
bogatstvom i pun prezira prema "american way of life" i koji kao da je
jedan od likova "On the Road", knjige manifesta beat
generacije Jacka Kerouaca i Neala Cassidya
(s kojima se, nota bene, i susreće u jednoj od svojih brojnih
avanutra), vođen jedino željom da živi slobodno s Piperom
i bocom Whiskeya u ruci, ali upravo ga taj način života i poziv koji je
odabrao prevozeći turiste diljem Južne Amerike uvlači u brojne nevolje i
prisiljava da pribjegne nasilju od kojeg je bježao i koje ga poput
sjene prati gdje god krene.

Mister No je, kako je sam Sergio Bonelli izjavio u jednom interwievu,
nastao prema stvarnom liku kojeg je Sergio vidio na jednom od svojih
brojnih putovanja:"...Da, bio sam u Palenqueu, u Meksiku i susreo
sam mladog i zgodnog mladića na ruševnom aerodromu.Nosio je kožnu jaknu i
zvao se Kapetan Vega, ime koje je perfektno odgovaralo strip junaku!
Imao je opasač s pištoljem i letio je po Yucatanu gore dolje prevozeći
životinje, povrće i razne namirnice i kad god je sreo turiste, samo bi
pokazao na sjedalo za putnike i rekao:'Ok, odvest ću vas gdje god
želite'! Tada mi se rodila ideja o junaku koji će biti pilot Pipera, ali
sam odlučio serijal smjestiti u Amazoniju...."

Mister No je
inače svojevrsni alter ego svog oca, Sergia Bonellija, lik kroz koji
Sergio progovara o svojim velikim ljubavima osim stripa: jazz glazbi,
putovanjima i velikim prostranstvima, moralnim problemima suvremenog
društva, a nerijetko su avanture opisane u njegovim epizodama
inspirirane dugim posjetima Amazoniji, gdje bi Sergio išao u potrazi za
inspiracijom, ali i Africi i drugim mjestima gdje ga je neobuzdani
pustolovni duh odveo!

Mister Noova "sadašnjost" je kraj 50-tih godina prošlog stoljeća,
ali njegova "biografija" je potanko objašnjena tijekom izlaženja,
počevši od najranijeg djetinjstva i ranih 30-tih kada je kao mali dječak
odrastao na vrelom asfaltu Brooklynških ulica preko ratnih 40-tih i
ratišta širom svijeta sve do dolaska u Brazil. Većinu vremena Mister No
provodi ljenčareći po Manausu ispijajući bezbrojne boce kačake i viskija
sa svojim prijateljima u konstantnoj potrazi za mušterijima, bili oni
inženjeri, misionari, bogati turisti, istraživači ili naučnici. Vjerni
pratitelj u mnogo avantura mu je Otto Kruger ili
Esse Esse
, bivši pripadnik njemčke SS divizije čija je
prošlost dijelom objašnjena u tri kratke priče objavljene kao dodaci
specijalnim brojevima. Esse Esse je bivši njemački vojnik ali ne i
nacist jer je bio primoran da sudjeluje u ratu mimo svog pristanka.
Kruger je ekspert u rukovanju nožem i nerijetko je koristeći ga spasio
Mister Noa i sebe iz naizgled bezizlaznih situacija. Zatim, jedan u nizu
važnih Mister Noovih prijatelja je Phil Mulligan,
bivši suborac na Pacifiku i privatni detektiv koji je postao pisac koji
pše kriminalističke priče u kojima je glavni junak niko drugi nego Jerry
Drake! U Manausu imamo nezaobilaznog Paola Adolfa,
simpatičnog barmena koji vječno utjeruje dug od Mister Noa, pa
simpatični crnac Dana Winter, pjevač i gitarist, Narednik
Oliveira
koji uporno sanja dan kad će spremiti Mister Noa iza
rešetaka i cijelu plejadu mehaničara, barmena, pilota,policajaca i
muzičara širom Južne Amerike.

Važnu ulogu u Mister Noovom životu zauzimaju žene! Mister No je
okorjeli zavodnik, pravi Don Juan sa puno uspjeha kod
žena, ali koji uporno izbjegava zamku braka u koju su ga moge neuspješno
pokušale namamiti (uz jednu iznimku, Mister No je proveo jedan dio
života kao pripadnik plemena Yanoama i bio oženjen
prelijepom Indios djevojkom koju je ubio ljubomorni suplemenik).
Svakako, najvažnija od svih žena u njegovom životu je lijepa plavokosa
profesorica arheologije Patricia Rowlands s kojom je
imao nekoliko avantura, zatim lijepa pilotkinja Debora,
pa strastvena Miranda Cordeiro, kćerka jednog od
zemljoradnika iz Sertaoa, pa tri lijepe vlasnice Ipanema
bara u Manausu, Madalena, Irene i Maria,
tajna agentica Delia... Iako se serijal odvija u ranim
pedesetim godinama, žene koje Mister No sreće uglavnom su odlučne i
nezavisne moderne žene i uglavnom igraju pozitivnu rolu u njegovim
avanturama, mada smo sreli i par negativki!

Mister No nema arhetipskog neprijatelja koji se opetovano pojavljuje
kroz cijelu sagu. Njegovi neprijatelji su obično prikazani kao naizgled
normalni ljudi koji tek nakon što ih Mister No preveze na željeno
mjesto pokažu svoje pravo lice i ambicije, jedna široka galerija likova
koja nije prikazan u crno-bijelom tonu koji dozvoljava čitatelju da
donekle i simpatizira sa negativcem.Ipak, jedan od najupečatljivijih
negativaca je japanac Ishikawa, u neku ruku nemilosrdni alter ego Mister
Noa, kojeg shvaćanje i osjećaj časti tjeraju da uništi Jerryjem život i
s kojim se Mister No obračunava u borbi na život i smrt na New Yorkškim
dokovima.

Sergio Bonelli je dugo bio glavni scenarist Mister Noovih
pustolovina da bi konačno krajem osamdesetih napustio pisanje scenarija
pritisnutim obvezama vođenja izdvačke kuće, a glavnu ulogu je preuzeo Luigi
Mignacco
. na stvaranju Mister Noa velik obol su dali i ostali
poznati scenaristi kao Alfredo Castelli, autor Martin
Mysterea
, Tiziano Sclavi, autor Dylan
Doga
, Maurizio Colombo, Stefano
Marzorati
, Michele Masiero, dok velike zasluge
za grafičku relizaciju lika nosi Roberto Diso koje je
redizajnirao lik i podario mu svoje lice (lik Mister Noa je praktički
autoportret mladog Roberta Disoa) i tako definirao Mister Noa kakvog ga
znamo danas, iako je Gallieno Ferri crtao svoju, originalnu verziju
Mister Noa na naslovnicama. Dubok trag su ostavili također i Franco
Bignotti
, Franco Donatelli, Marco
Bianchini
, Fabio Civitelli, braća Domenico
& Stefano Di Vitto
i mnogi drugi autori...

Mister No je nedavno proslavio 300. broj, ali je serijal u dubokoj
krizi i samo ga činjenica što je Sergio Bonelli emotivno vezan za svog
"sina" spašava od zatvaranja. Nažalost, izgleda da su autori izgubili
motiv i inspiraciju za pričanje velikih Priča o simpatičnom pilotu iz
Manausa i možemo se samo nadati da će u narednim godinama Mister No
ugledati svjetlo na kraju tunela, kao što se desilo i Zagoru kojeg su
uspješno renovirali i spasili Burattini i Bosselli. Bilo kako bilo,
Mister No će još dugo ostati u srcima svih nas kojima je avantura u srcu
i koji sanjaju o beskrajnim zelenim prostranstvima Amazonije!
Vaya
con Dios amigo!
avatar
digitalmandrak
Supermoderator
Supermoderator

Broj poruka : 12500
Datum upisa : 22.03.2010
Lokacija : Kruska

Nazad na vrh Ići dole

Re: Mandrakov strip-cafe

Počalji od digitalmandrak taj Sre Jul 07, 2010 2:33 am

avatar
digitalmandrak
Supermoderator
Supermoderator

Broj poruka : 12500
Datum upisa : 22.03.2010
Lokacija : Kruska

Nazad na vrh Ići dole

Re: Mandrakov strip-cafe

Počalji od digitalmandrak taj Sre Jul 07, 2010 5:22 pm

KONAN




Na osnovu priča Roberta Hauarda (Robert E. Howard) Marvel
Comics 1970. godine pokreće serijal Conan the Barbarian. Scenario, koji
neretko direktno obrađuje same Hauardove priče, delo je Roja Tomasa (Roy
Thomas) dok je crtež u početku poveren mladom Bariju Vindzoru Smitu
(Barry Windsor-Smith). Dok će Smit nastaviti da piše strip još godinama,
crtež ubrzo preuzima Džon Bjusima (John Buscema) čiji će rad i
proslaviti ovaj strip. Kasnije su Konana crtali i drugi autori među
kojima se ističu Erni Čen (Ernie Chan), Alfredo Alkala (Alfredo Alcala) i
Gil Kejn (Gil Kane).

Uz osnovni serijal Conan the Barbarian, godine 1974. počinje da izlazi i
The Savage Sword of Conan the Barbarian, a kasnije će se pojaviti još
mnoštvo edicija i kraćih serijala među kojima se ističe King Conan. Sve
ove edicije ugasiće se do kraja 1990-ih, ali 2003. izdavač Dark Horse
počinje svoj serijal o Konanu koji prema scenariju Kurta Busieka crta
Keri Nord (Cary Nord). Ovaj novi početak serijala o Konanu odlično je
prihvaćen kod publike i osvaja značajne nagrade kritike. U isto vreme
ovaj izdavač pokreće i ediciju reprinta prvih epizoda Konana pod nazivom
The Chronicles of Conan.
Konan je stekao popularnost i u drugim medijima, te je snimljena i TV
serija, kao i crtani filmovi. Ipak, najpoznatija su dva filma o Konanu –
Conan the Barbarian (1982) i Conan the Destroyer (1984) u kojima glavnu
ulogu tomači Arnold Švarceneger (Arnold Schwarzenegger). Prvi film
režirao je Džon Milijus (John Milius) a drugi, daleko slabiji, veteran
Ričard Flajšer (Richard Fleischer).
Strip Konan kod nas je objavljivan u više navrata i edicija, među
kojima su najvažnije Stripoteka, Marvel, mali Marvel, Konan, Conan i
Conan Saga. U Hrvatskoj je Slobodna Dalmacija izdavala strip Conan u
sveskama. U januaru 2006. u izdanju kuće Beli pu izašla je prva knjiga
Hronike Konan u kojoj su premijerno kod nas objavljene prve epizode ovog
legendarnog stripa.
avatar
digitalmandrak
Supermoderator
Supermoderator

Broj poruka : 12500
Datum upisa : 22.03.2010
Lokacija : Kruska

Nazad na vrh Ići dole

Re: Mandrakov strip-cafe

Počalji od digitalmandrak taj Sre Jul 07, 2010 5:25 pm
































Klikni na slicice
avatar
digitalmandrak
Supermoderator
Supermoderator

Broj poruka : 12500
Datum upisa : 22.03.2010
Lokacija : Kruska

Nazad na vrh Ići dole

Re: Mandrakov strip-cafe

Počalji od digitalmandrak taj Čet Jul 08, 2010 2:37 am

JEREMIAH



Zamislite dvije strane. Na jednoj strani bijelci, takozvani WASP
– white anglo saxon protestant, a na drugoj strani crnci tj. Black
Power
. Prvo mali pojedinačni sukobi, zatim malo veći sukobi, a
zatim rat. Veliki prljavi rasistički rat. Zatim netko ulazi u
prostoriju, vjerojatno u bijeloj kuti s bijelim rukavicama, vadi
prekidač , pritišće ga i time piše smrtovnicu milijunima ljudi. Da, Hermann
Huppen
je ovo itekako dobro zamislio. Iz kaosa, u Americi koja
je uništila samu sebe, koja se bacila tristo godina unatrag, u kojoj
je ostalo samo deset milijuna ljudi, u kojoj više nema prava i pravde,
rađa se Jeremiah(Dzeremaja). Što je učinjeno, učinjeno je, nema
povratka, većina ljudi je zbrisano sa kontinenta, a ono malo preživjelih
pokušavaju se nekako organizirati. Normalno, ta nova "civilizacija" ima
problem. Jednostavno, vlada bezakonje i različite bande harače, te
pljačkaju i ubijaju sve što im stane na put. Tada dolazi ono neizbježno,
junak (ili antijunak), koji je odrastao u savršenom svijetu(iako bez
roditelja) sa tetkom Marthom i misli da je svijet
lijepo mjesto puno pravde i ostalih lijepih stvari. I tako mi dobivamo
Jeremiaha. Tada priča traži ono drugo – glavnog sporednog lika koji će
biti sušta suprotnost glavnom liku. Taj lik je Kurdy Malloy.
Kurdy je navikao živjeti u borbi za opstanak. Dok je bio mali otac ga
je tukao i zaključavao u šupu kad je lagao. Kurdy ne misli na nikoga
drugog nego na samog sebe. Kada mora i ne mora on krade i ubija, te
ostavlja Jeremiaha u opasnosti spašavajući vlastitu glavu.

Kroz njega Jeremiah uči da svijet nije bajka i da je to bezosjećajno
okrutno mjesto u kojem treba znati preživjeti. Usprkos svemu on ostaje
uvjereni pacifist i oštro se protivi pljački i ubijanju. Unatoč tome u
nekim situacijama je primoran spasiti sebe ili Kurdyja oduzimajući
drugoj osobi život. Prijateljstvo Kurdyja i Jeremiaha nikada neće biti
pravo prijateljstvo. Jer oni sa tako različitim i obojica s pomalo
iskrivljenim svjetonazorima jednostavno ne mogu biti oslonac jedno
drugome (to se više odnosi na Kurdyja). Unatoč tome jedan ne bi mogao
bez drugoga. Da Jeremiah nema Kurdyja vrlo bi brzo poginuo ili bi ga taj
nemilosrdni svijet jednostavno pregazio, a da Kurdy nema Jeremiaha
vjerojatno bi poginuo u nekom suludom napadu ne neku kuću ili bi ga
izrešetali lovci na glave ili neka banda. U postapokaliptičnom svijetu
Jeremiaha ne postoje dobri i loši. Svi su dobri i svi su loši, ovisno o
kutu gledanja. Ubojica ili tiran su jednaki svojoj žrtvi. Nema pravde u
borbi, služi se svakovrsnim oružjima ovisno o tome što se ima.


Kroz strip se provlače različite epizodne uloge, tako da osim Jeremiaha i
Kurdyja imamo cijeli repertoar različitih likova kao što su Sharita
– samoubojica, Alex – mučiteljica, Lena
«bogata djevojčica» koja prikazuje odraz društva i Jeremiah će je biti
voljan oženiti, zatim Martha, Jeremiahova tetka koja u Kurdyju vidi
najgore rješenje za Jeremiaha, zatim Ćoravac i
različiti tirani toga svijeta. Hermann Huppen njima često
suprotstavlja lik male djevojčice koja svojom nevinošću impresionira i
prikazuje svijet kakav bi trebao biti. Svi ovi fantastični elementi čine
Jeremiaha jednim od najpopularnijih stripova dvadesetog stoljeća.

Hermann Huppen je rođen 17.7.1938. godine u Becerceu, malom selu u
Belgiji. U sedamnaestoj godini seli se obitelji u Kanadu, gdje se
specijalizira za arhitekturu. Nakon četiri godine vraća se u Belgiju, a
tek 1964. godine dolazi u prvi kontakt sa stripom, zahvaljujući svome
šogoru. Njegov prvi rad su «Doživljaji ujaka Paula».
1966. Greg, upoznat s njegovim radom piše za njega Bernarda
Princea
, što je Hermannov prvi pokušaj da se dokaže kao
crtač. Nakon uspjeha radi na prva dva albuma Jogurthe ,
te iste 1966. također s Gregom pravi Comanchea kojega
izdaje u prosincu 1969. godine. 1977. pravi svoj prvi samostalni rad "Jeremiaha"
kojega izdaje početkom 1979. u Njemačkoj. Prestaje sa radom na
Comancheu i Bernardu Princeu, te do danas sa stankama piše i crta
Jeremiaha, a naravno i druge manje popularne stripove. Za Jeremiaha
Hermann je dobio ideju kada se 1969. godine na Bel-Airu ubijeno pet
osoba i kada su se te iste i slijedećih godina održavala predavanja o
razornosti atomske bombe. Zanimljivo je da je prema ovom stripu
snimljena poznata trilogija Pobješnjeli Max (Mad Max) a
snimljena je i serija Jeremiah sa Lukeom Perryjem u ulozi Jeremiaha.
Nažalost film je toliko podbacio da je sličnost da stripom ostala samo u
naslovu. Kod nas je Jeremiah objavljivan u Stripoteci, Comic stripu, te
u Strip artu, gdje su objavljene njegove najbolje epizode (Noć
grabljivica, Usta puna pijeska, Divlji nasljednici, Usijane oči, Zamorče
za vječnost, Sekta, Afroamerika, Bijesne vode, Zima klaunova,
Bumberang, Delta, Julie i Romea…
), a u 2002. godini Hrvatska je
imala svjetsku premijeru njegova najnovijeg Jeremiaha "Tko je
plavi lisac"
kojeg je izdao zagrebački Strip Agent.


Možda bi nas ovaj strip trebao podučiti kako da se ponašamo u bliskoj
(ili daljoj) budućnosti, jer se događaji sukoba crnaca i bijelaca
«obrnuto prepisuju» i možda će za desetak godina Hermann Huppen biti
smatran čovjekom koji je predvidio Apokalipsu.
avatar
digitalmandrak
Supermoderator
Supermoderator

Broj poruka : 12500
Datum upisa : 22.03.2010
Lokacija : Kruska

Nazad na vrh Ići dole

Re: Mandrakov strip-cafe

Počalji od digitalmandrak taj Čet Jul 08, 2010 2:43 am

avatar
digitalmandrak
Supermoderator
Supermoderator

Broj poruka : 12500
Datum upisa : 22.03.2010
Lokacija : Kruska

Nazad na vrh Ići dole

Re: Mandrakov strip-cafe

Počalji od digitalmandrak taj Čet Jul 08, 2010 12:48 pm

ASTER BLISTOK





Aster Blistok, u originalu Axle Munshine,
još uvijek privlači pažnju vjernih čitatelja, iako serijal više nije na
svojim vrhuncima. Autori stripa, scenarist Christian Godard
i crtač Julio Ribera upoznaju se u Parizu i 1974.
počinju rad na Aster Blistoku. Na našim prostorima se prva epizoda
pojavljuje 1977. u EKS Almanahu, koji izdaje i slijedeće tri, a od 5. do
13. epizode, serijal objavljuje Stripoteka. Kasnije izlaze dva albuma u
boji (br.16 i 17), te 5 piratskih albuma u kojima se dolazi do 25.
epizode. Jedan od ovih albuma sadrži i reprize prve 4 epizode i to se
pokazalo kao koristan potez za kolekcionare, jer su epizode iz EKS
Almanaha, zbog svoje rijetkosti, svojevremeno dostigle astronomske
cijene. U međuvremenu, Stripoteka nastavlja s izdavanjem gdje je
prestala. Danas, nakon bezbroj epizoda Zvjezdanih
staza
, naučna fantastika nas je navikla na brojna tehnička
čuda, tako da biti originalan nije više jednostavno kao što je to bilo
70-ih godina. Međutim, Aster Blistok ima jednu stvar jedinstvenu i u tom
pogledu - Srebrni Delfin. Konstruirao ga je Korijan,
Asterov tajanstveni otac, i nitko u svemiru ne pozna sve njegove
mogućnosti. Zeleni proplanak (omiljeno Maskijevo mjesto), umjetno
sunce(na nešto slično naići ćemo u Zagorovoj epizodi Demoni ludila),
fluidnost i promjene oblika, dvorane odjeka, skrivene odaje...nisu ono
što očekujemo od najmoćnijeg broda svih vremena. Sve je tu osobno i
posebno, brod je postao svijet u malom koji se prilagođava svome
vlasniku, bio on Aster ili Korijan, a dođe nam da se zapitamo i da li je
brod možda živ. Postoji, naravno i Zlatni delfin, brod
kojeg je Korijan izgradio za Veliki zbor, naizgled su
potpuno isti, ali na njemu nema tajni i "friziranja" koja su ugrađena
tokom godina koje je na Srebrnom delfinu proveo njegov konstrukotor. U
sceni kada Purpurna garda puca na Srebrnog Delfina,
Maski kaže Asteru: "Glupaci, uzalud troše municiju. Povećaj brzinu
Astere, da ih više ne gledamo."

No, da se vratimo na početak.
Ovaj strip ima tri glavna lika, Aster,
Maski i Himera
. Kako serijal odmiče Maski i Himera se stapaju u
jedan lik i Himeru više ne susrećemo. Od stalnih likova tu su još i Korijan,
Vrhovni Medijat, princ Vječnosti (Maskijev otac), android profesor Mat
Gamon
... i naravno, Muski, Maskijeva sestra,
koja je ključni lik za nastavak priče. Svijet u kojem se radnja događa
je paralelan ovom našem, tj. radnja se događa u sadašnjosti, ali u
drugoj dimenziji. Naša stvarnost je za Astera san i obrnuto. Ova dva
svijeta ne smiju se miješati i Veliki Zbor, koji vlada univerzumom,
izričito zabranjuje prelazak granice snova. Aster je bivši mirovnik
Velikog Zbora, čovjek koji je kršeći 13. zapovijed odbacio sve da bi
pronašao svoju opsesiju, ženu koju upoznaje u snu - Himeru.
On nije tipičan stripovski junak, ali ni antijunak, ne vodi se
uzvišenim idejama, sebičan je i spreman riskirati cijeli svemir zbog
osobnih ciljeva. Zaslijepljen strašću ne vidi da je cilj njegove potrage
cijelo vrijeme uz njega, ili možda u njemu. Maski je
stoljetno dijete, zamrznuto u stadiju trinaestogodišnjeg
dječaka/djevojčice i centralna je ličnost serijala. On pripada vrsti Eternauta
i može odabrati spol kada nađe osobu zbog koje želi ostariti. Dizajn
njegovog kostima toliko je specifičan da ga sigurno pamte i oni koji su u
životu pročitali samo jednu epizodu.



Uz neuspješne pokušaje pronalaženja Himere, pratimo i proces
Maskijeve metamorfoze. Potraga za snom postaje potraga za vlastitim
identitetom. Iako je Maski biološki, tj. seksualno neodređen, on (ona)
zna što hoće, za razliku od Astera koji je zbunjen i djeluje izgubljeno.
Maskijev temperament i oštre, sarkastične opaske kojima zadire u srž
stvari, te njegovo pretvaranje u ženu, vrhunac su i središte prvog
dijela serijala. Ovdje moramo napomenuti da se svi ljubitelji (ili barem
većina) Aster Blistoka slažu u tome da bi bilo bolje da je serijal
završen zaključno s 12. epizodom, ali ipak, svaku novu avanturu s
radošću dočekujemo. Primjedbe koje Maski daje gledajući zapis Asterovih
snova (1. epizoda) otkrivaju stav autora prema našem svijetu. Naime,
Aster sanja da je sudionik zemaljskog rata, obučen je u uniformu i
prolazi kroz kaos tenkova i aviona. Maskijev komentar je slijedeći: "Zar
Aster misli kako je i ovakav svijet moguć? Da se ovakav svijet negdje
odvija? Bilo gdje? Pričam ti priču...Reći ću vam svoje mišljenje
profesore, ovakvi idioti ne postoje. Ukratko, ružan i apsurdan san. Koje
dugme briše sve te grozote?"


Izmišljeni svjetovi kroz koje Aster i Maski prolaze su karikirane
preslike naše stvarnosti, parafraze i parabole zajedničke nam povijesti i
kulturne baštine. Primjena postmodernih principa je na visokoj razini.
Svega tu ima: Alice u zemlji čudesa, Orwela / Zamjatina, biblijskih
motiva, Philip K. Dicka, Adamsovog Vodiča kroz galaksiju za autostopere,
povijesnih ličnosti, citata iz filmova... ali uvijek dodajući novu
dimenziju preuzetim predlošcima. Prenaglašena reklama je čest motiv koji
autori koriste. Vjerujem da nisu mogli ni pretpostavit da će njihova
pretjerivanja tako brzo postati stvarnost. U epizodi "U središtu
Amniota"
radnja se odvija na planeti koja se namjerno održava u
konstantnom ratnom sukobu. Kada centralni kompjuter objašnjava sve
blagodati rata i smisao koji on unosi u ljudske živote, ne možemo ne
priznati logiku. Naravno, Aster i Maski zaključuju da je kompjuter
prolupao, vjerojatno zbog toga što za njihov svijet to nije istina.
Erotika je bitan element Aster Blistoka i utkana je u cijeli serijal,
ali moramo reći da je njena primjena nestandardna, pogotovo u scenama
razuzdanog, "monstrumskog" seksa.

Srebrni delfin
Na kraju nekoliko riječi o samom crtežu, koji je uvelike zaslužan za
popularnost stripa. Julio Ribera nema savršen crtež kao npr. Giraud ili
Rosinski, primjetne su razlike u kvaliteti od table do table, lagana
statičnost likova i slično, ali ipak ne vjerujem da bi itko taj posao
bolje odradio. Maštovitost koju Ribera posjeduje anulira sve njegove
nedostatke. Karakteristično za njegov crtež je kontrastiranje linijskog
crteža s mračnim slikama. Zbog toga je Aster Blistok prvenstveno crno -
bijeli strip, iako je i u boji dobar. Također, prisutno je
kontrastiranje lijepog i ružnog, bilo da se radi o krajolicima ili o
likovima.

POPIS EPIZODA IZAŠLIH NA PODRUČJU EX JUGOSLAVIJE


1. Vitez beskraja, 1977. Eks Almanah br. 96
2. U carstvu crnog
sunca, 1978. Eks Almanah br. 104
3. Lešinari iz kosmosa, 1979. Eks
Almanah br. 158
4. Demoni okamenjenog vremena, 1980. Eks Almanah br.
215 i 216

5. Vrhovni alkemičar, 1983. Stripoteka br. 737

6. U svetu varki, 1983. Stripoteka br. 750
7. U središtu Amniota,
1983. Stripoteka br. 759
8. Tri zrna života, 1984. Stripoteka br.
799
9. Lavirint, 1984. Stripoteka br. 828
10. Na ivici bezdana,
1985. Stripoteka br. 848
11. Sve počinje u paklu, 1986. Stripoteka
br. 871
12. Vuci sa Kohma, 1986. Stripoteka br. 875
13. Rat
Velikom Zboru, 1987. Stripoteka br. 893

14. Uništavanje
budućnosti, 1999. Stripoteka br. 939
15. Vreme proroka, 2001.
Stripoteka br. 957
16. Zvezdana kockarnica, 2001. Stripoteka br. 962
17. Dobitna kombinacija, 2002. Stripoteka br. 973

16.
Zvjezdana ropotarnica, 1994. BookGlobe, album u boji
17. Nebeski
prozirač, 1995. BookGlobe, album u boji

piratski album br. 1
1. Vitez beskraja, 2. U carstvu crnog sunca, 3. Lešinari iz kosmosa, 4.
Demoni okamenjenog vremena

piratski album br. 2
14.
Kaćiperka, 15. Vreme proroka

piratski album br.3
18.
Krijumčari iz budućnosti, 19. Tramvaj zvani ludilo, 20. Izvesni gospodin
Ko

piratski album br. 4
21. Deponija, 22. Usamljenik, 23.
Okončanje

piratski album br. 5
24. Maski, ponovo i uvek,
25. Mali klon
avatar
digitalmandrak
Supermoderator
Supermoderator

Broj poruka : 12500
Datum upisa : 22.03.2010
Lokacija : Kruska

Nazad na vrh Ići dole

Re: Mandrakov strip-cafe

Počalji od digitalmandrak taj Čet Jul 08, 2010 12:49 pm

avatar
digitalmandrak
Supermoderator
Supermoderator

Broj poruka : 12500
Datum upisa : 22.03.2010
Lokacija : Kruska

Nazad na vrh Ići dole

Re: Mandrakov strip-cafe

Počalji od digitalmandrak taj Čet Jul 08, 2010 8:06 pm

Sada cemo se posvetiti strip edicijama koje su izlazile na prostoru
bivse Jugoslavije.

Za pocetak LUNOV MAGNUS STRIP

Lunov Magnus Strip(često označavan i skraćenicom LMS) je bila strip edicija koja je
izlazila na prostoru bivse Jugoslavije. Prvi broj stripa
izašao je u maju 1968. godine.Izdavač je bio Dnevnik iz Novog Sada. Strip je izlazio do 1993.godine,zakljucno sa 997.brojem.
Prvi broj Lunovog Magnus Stripa izašao je u maju 1968, dva meseca
nakon prvog broja Zlatne Serije.U pocetku je izgledao kao specijalno izdanjesvog prethodnika jer su u njemu izlazili isti junaci, samo na većem formatu.Prvi broj je sadržavao i tekstualne priloge, uključujući i kompletan roman o Lunu,kralju ponoci, u to vreme veoma popularnom junaku koji je pod pseudonimom frederik Eston
pisao Mitar Milošević, jedan od urednika stripa. Pretpostavlja se da je
tada bilo u planu da se u LMS redovno izdaju epizode ovog junaka i da
je jednim delom edicija po njemu dobila ime (Lunov), a da reč magnus
(lat. veliki) označava veliki format
stripa.
Ipak, samo prva četiri broja izašla su u velikom formatu, da bi format
nakon toga bio promenjen u format Zlatne Serije. LMS je prve dve
godine izlazio ređe, otprilike jedan broj na šest brojeva Zlatne
Serije
. Kako su obe edicije počele da izlaze na istom formatu i da
objavljuju iste junake, čitaoci su ih često poistovećivali.

Izgleda kao da u prvim godinama izlaženja Dnevnik nije imao
definisanu strategiju u izdavanju različitih junaka.
Stripovi nisu imali određeni redosled izlaženja, a pojedine epizode
često nisu bile celovite (iz stripova bi se izbacivale pojedine
originalne stranice). Današnji strip kolekcionari
imaju zamerke na ova izdanja, kao što su kvalitet papira i poveza,
deljenje priča na više svezaka i nepridržavanje hronologije u odnosu na
originalne stripove. Najveća zamerka uglavnom je izbacivcanje
originalnih stranica. Stripovi su često bili cenzurisani. Sličice sa
ideološkim i verskim obeležjima bile su retuširane. Ponekad bi se
izbacivali i noževi, pa čak i vampiri.
Vremenom, redosled i ritam izlaženja se stabilizovao i broj grešaka se
smanjivao.Osim retuširanja i docrtavanja originalnih naslovnih strana, urednici su
u početku pravili kolaze od više originalnih naslovnica. Dešavalo se i
da uz neku epizodu izađe naslovnica neke druge epizode. Drastičniji
primeri su da se dešavalo da čak izađe naslovnica nekog drugog junaka, a
nekada bi se ista naslovna strana upotrebila za dve različite epizode
(npr. LMS 78 — Okrutni Ramok i LMS 94 — Ranjeni jelen).
Kako su originalne epizode često cepklane u odnosu na izvornik,
pojavljivao bi se manjak originalnih naslovnih strana. U tom slučaju bi
izrada bivala prepuštena lokalnim novosadskim autorima.U vreme raspada SFRJ, Dnevnikovi stripovi su,
kao i ostala srpska izdanja, prestali da se pojavljuju u zapadnim
delovima ove bivše republike . Zbog drastično smanjenog trzista, medjunarodnih sankcija i hiperinflacije došlo je i do drastičnog
opadanja tiraza, kome je
doprinela i nestašica papira.
Svi ti stripovi koji nisu izašli u bivšim jugoslovenskim republikama (u Hrvatskoj poznati kao neobjavljeni) danas
su teško nabavljivi i među kolekcionarima dostižu relativno visoke cene.

U LMS su se u početku, između ostalih, pojavljivali Zagor i Teks Viler — junaci koji se danas vezuju za Zlatnu Seriju, da bi nakon 124. broja prestali da se pojavljuju u ovom
izdanju. Nakon ovog broja najčešće objavljivani junaci bili su Veliki Blek, Kit Teler, Mister No i Ken Parker. Od ostalih junaka objavljivani su Kociz,Bil Adams, Tim i Dasti, Zoro i Dzudas.
avatar
digitalmandrak
Supermoderator
Supermoderator

Broj poruka : 12500
Datum upisa : 22.03.2010
Lokacija : Kruska

Nazad na vrh Ići dole

Re: Mandrakov strip-cafe

Počalji od digitalmandrak taj Čet Jul 08, 2010 8:13 pm

avatar
digitalmandrak
Supermoderator
Supermoderator

Broj poruka : 12500
Datum upisa : 22.03.2010
Lokacija : Kruska

Nazad na vrh Ići dole

Re: Mandrakov strip-cafe

Počalji od digitalmandrak taj Čet Jul 08, 2010 8:23 pm



































































avatar
digitalmandrak
Supermoderator
Supermoderator

Broj poruka : 12500
Datum upisa : 22.03.2010
Lokacija : Kruska

Nazad na vrh Ići dole

Re: Mandrakov strip-cafe

Počalji od Sponsored content


Sponsored content


Nazad na vrh Ići dole

Strana 1 od 21 1, 2, 3 ... 11 ... 21  Sledeći

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh


 
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu